Top Panel
Nedjelja 20 Kol 2017
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
.

.

...

.

.

...

spilje

spilje

...

.

.

...

.

.

...

.

.

...

.

.

...

.

.

...

Odluka o izmjenama i dopunama PPU Općine Rakovica

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (''Narodne novine'', br.  76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Rakovica (''Glasnik Karlovačke županije'',  br.  42/09) i članka 23. Statuta Općine Rakovica (''Glasnik Karlovačke županije'', br. 21/09 i 12/12), uz suglasnost određenu navedenim Zakonom, te suglasnosti i mišljenja određenih posebnim propisima, Općinsko vijeće Općine Rakovica  na svojoj 42. sjednici održanoj dana 20.02.2013. godine,  donijelo je

 

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

OPĆINE RAKOVICA

 

Članak 1.

 

Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Rakovica (u daljnjem tekstu: Plan), koji je izradila tvrtka JURCON PROJEKT d.o.o., za projektiranje i graditeljstvo  iz Zagreba, Gotalovečka 4a, kao stručni izrađivač Plana.

 

Članak 2.

 

Obuhvat Plana istovjetan je obuhvatu važećeg Prostornog plana uređenja Općine Rakovica (GKŽ 30/05).

 

Članak 3.

 

Plan se sastoji od tekstualnih odredbi za provođenje, grafičkih kartografskih  prikaza te obaveznih priloga Plana.

Tekstualne odredbe za provođenje:

 

A.        Opće odredbe

 

Članak 4.

 

            Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Rakovica (u daljnjem tekstu Plan).

            Sastavni dio ove Odluke je Elaborat pod nazivom Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Rakovica, izrađen i ovjeren od tvrtke JURCON PROJEKT d.o.o. iz Zagreba, Gotalovečka 4A.

            Plan se donosi za područje Općine Rakovica, kao jedinice lokalne samouprave, a granica prostornog obuhvata prikazana je na svim kartografskim prikazima ovog Plana.

 

Članak 5.

 

            Plan se sastoji od elaborata koji prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (u daljnjem tekstu Zakon), sadrži sljedeće dijelove:

  • Tekstualni dio (odredbe za provođenje plana) s općim prilozima
  • Grafički dio
  • Obvezni prilozi

            Tekstualni dio sadrži Odluku o donošenju Izmjena i dopuna PPUO Rakovica (u daljnjem tekstu Odluka), koja sadrži izmjene i dopune odredbi za provođenje PPUO Rakovica, opći prilozi sadrže obrazac prostornog plana s podacima o naručitelju i nositelju izrade te o izrađivaču prostornog plana.

 

            Grafički dio sadrži sljedeće kartografske prikaze:

1.         Korištenje i namjena površina  – Izmjene i dopune (MJ 1:25.000)

2.1.      Infrastrukturni sustavi i mreže – Promet i telekomunikacije – II. Izmjene i dopune (MJ 1:25.000)

2.2.      Infrastrukturni sustavi i mreže – Elektroenergetska i plinoopskrbna mreža – Izmjene i      dopune (MJ 1:25.000)

2.3.      Infrastrukturni sustavi i mreže – Sustav vodoopskrbe i odvodnje – Izmjene i        dopune (MJ 1:25.000)

3.         Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – Izmjene i dopune (MJ 1:25.000)

4.         Građevinska područja – II. Izmjene i dopune (MJ 1:5.000)

            4-1. Građevinsko područje naselja Broćanac

            4-2. Građevinsko područje naselja Brezovac, Čuić Brdo i Oštarski Stanovi

            4-3. Građevinsko područje naselja Lipovac i Mašvina

            4-4a. Građevinsko područje naselja Oštarski Stanovi

            4-4b. Građevinsko područje naselja Drage

            4-4c. Građevinsko područje naselja Rakovica

            4-4d. Građevinsko područje naselja Rakovičko Selište

            4-5a. Građevinsko područje naselja Jelov Klanac

            4-5b. Građevinsko područje naselja Brajdić Selo

            4-6a. Građevinsko područje naselja Grabovac 1

            4-6b. Građevinsko područje naselja Grabovac 1

            4-7. Građevinsko područje naselja Irinovac

            4-8. Građevinsko područje naselja Stara Kršlja

            4-9. Građevinsko područje naselja Sadilovac

            4-10a. Građevinsko područje naselja Kordunski Ljeskovac I

            4-10b. Građevinsko područje naselja Kordunski Ljeskovac II

            4-10c. Građevinsko područje naselja Kordunski Ljeskovac III

            4-11. Građevinsko područje naselja Basara

            4-12. Građevinsko područje naselja Nova Kršlja

            4-13. Građevinsko područje naselja Lipovača

            4-14. Građevinsko područje naselja Selište Drežničko

            4-15. Građevinsko područje naselja Čatrnja

            4-16. Građevinsko područje naselja Drežnik Grad

            4-17. Građevinsko područje naselja Korana

            4-18. Građevinsko područje naselja Koranski Lug

            4-19. Građevinsko područje naselja Mašvina

 

 

            Obvezni prilozi sadrže:

  • Obrazloženje prostornog plana
  • Stručne podloge na kojima se temelje prostorno planska rješenja
  • Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u njegovoj izradi te sažetak dijelova tih dokumenata, koji se odnose na sadržaj prostornog plana
  • Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. Zakona o prostornom uređenju i gradnji
  • Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi
  • Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana
  • Sažetak za javnost.

 


B.        odredbe ZA PROVOĐENJE

 

Članak 6.

            U Prostornom planu uređenja Općine Rakovica ('Glasnik Karlovačke županije' broj 30/05., 15/06. i 11/09., u daljnjem tekstu PPUO Rakovica) članak 1. mijenja se i glasi:

            'U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:

1.         Općina Rakovica - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Općine.

2.         Naselje - je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

3.         Granica građevinskog područja (naselja i izdvojene namjene) - je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene od ostalih površina.

4.         Građevine stambene namjene – jesu obiteljske kuće i stambene zgrade s najviše 3 stana i te zgrade povremenog stanovanja.

5.         Obiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše tri stana, koja nema više od podruma i dvije nadzemne etaže namjenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

6.         Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice, drvarnice, spremišta, gospodarske građevine i sl).

7.         Poljoprivredne gospodarske građevine su:

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.

8.         Gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Prostornog plana.

9.         Regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

10.       Građevni pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.

11.       Lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u radijusu od 100 m, a određuje ih upravno tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja obilaskom terena.

12.       Samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline. 

13.       Stambeno potkrovlje – uređeni tavanski prostor, odnosno tavanski prostor koji se može koristiti u stambene, poslovne ili gospodarske svrhe, a čiji nadozid iznad podne konstrukcije tavana nije viši od 120 cm.'

13.       Interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi unutar izgrađenog dijela građevinskog područja u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu odnosno između dvije izgrađene građevinske čestice.

14.       Pristupni put je pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m. Ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina pristupa može biti i manja, ali najmanje 3,0 metra i maksimalne dužine do 100,0 m, bez okretišta i/ili ugibališta, odnosno duži od 100,0 m s ugibalištima za mimoilaženje vozila na svakih 20,0 m i/ili okretištem.

15.       Slobodnostojeća građevina jest građevina koja se niti jednom svojom stranom ne prislanja na granice susjedne građevinske čestice.

16.       Poluugrađen građevina jest građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na granice susjedne građevinske čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

17.       Ugrađena građevina jest građevina koja se s obje strane prislanja na granice susjedne građevinske čestice, odnosno uz susjedne (bočne) građevine.

 

Članak 7.

Iza članka 1. dodaje se novi članak 1a. koji glasi:

'Prostornim planom uređenja općine Rakovica (u daljnjem tekstu Plan) utvrđene su slijedeće mogućnosti korištenja i namjene prostora / površina:

 

I. UNUTAR GRAĐEVINSKIH PODRUČJA (GP)

 

a)      Površine naselja – Građevinska područja naselja

-          Zone pretežite stambene izgradnje

-          Centralne zona naselja

 

b)      Površine izvan naselja – Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

-          Gospodarska namjena – proizvodna – pretežito industrijska                             (I1)

-          Gospodarska namjena – proizvodna – pretežito zanatska                                 (I2)

-          Gospodarska namjena – proizvodna i poslovna                                     (IK)

-          Gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička                                                (T)

(T1 – hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te slične namjene, T2 – turističko naselje i T3 – kamp-autokamp),

-          Športsko-rekreacijska namjena – šport                                                   (R1)

-          Groblje                                                                                                    ( + )

 

II. IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA (GP)

 

a)      Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina          (eksploatacijsko polje) – ostalo          (E3)                            

b)      Poljoprivredne i šumske površine

-          poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene                                      (P)

(P2 – vrijedno obradivo tlo, P3 – ostala obradiva tla)

-          šuma isključivo osnovne namjene                                                                      (Š)

(Š1 – gospodarska, Š2 – zaštitna šuma, Š3 – šuma posebne namjene)

-          ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište                                            (PŠ)

s pojedinačnim gospodarskim objektima u funkciji obavljanja poljoprivredne i stočarske djelatnosti te pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu;

 

c)      Vodne površine

-          vodotok                                                                                                  (V)

 

d)     Posebna namjena                                                                                          (N)

 

e)      Površine infrastrukturnih sustava                                                                            

-          površine predviđene za infrastrukturne koridore

(prometne, energetske, vodnogospodarske)

-          lokacije i površine predviđene za infrastrukturne građevine       (IS)'

 

Članak 8.

Iza članka 1a. dodaje se novi članak 1b. koji glasi:

'Načela određivanja namjene površina na području Općine, koja nadalje određuju temeljno urbanističko-graditeljsko i prostorno-krajobrazno uređenje te zaštitu prostora (područja) Općine su:

 

  • načela održivog razvoja, odnosno racionalnog planiranja korištenja i namjene prostora;
  • načela zaštite kulturnih dobara i prirodnog naslijeđa;
  • načela optimalnog usklađenja interesa različitih korisnika prostora uz primjenu pravila

            prostorno-planerske i urbanističke struke.

 

Primarni opći cilj Plana je propisati, omogućiti i potaknuti:

  • prostorni razvoj svih naselja Općine zasnovan na demografskom razvitku (koji se temelji na prirodnom priraštaju, te doseljavanju i povratku stanovnika), te uspostava ravnoteže između takvog demografskog razvitka i cjelokupnog prostornog razvoja Općine;
  • zaštitu i neophodnu sanaciju različitih oblika vrijednih krajobraza (prirodnih i antropogenih) te nepokretnih kulturnih dobara;
  • sveukupni gospodarski razvoj zasnovan poglavito na: razvoju turizma, poljoprivrede i drvno-prerađivačke djelatnosti te razvoju poduzetništva i ostalih proizvodno-uslužnih djelatnosti.
  • uz sve lokalne potrebe, osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadržaje državnog i županijskog značaja.'

 

Članak 9.

Članak 2. mijenja se i glasi:

'Razmještaj prostora i površina iz čl. 1. prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena prostora / površina", u mjerilu 1:25.000.

Granice građevinskih područja 27 naselja unutar Općine Rakovica, detaljno su određene na i kartografskim prikazima "Građevinska područja" na katastarskim kartama u mjerilu 1:5.000 (umanjene katastarske karte mjerila 1:2.880).

Razgraničenja površina izvan naselja za izdvojene namjene (gospodarska - proizvodna, gospodarska – proizvodna i poslovna, ugostiteljsko-turistička, športsko-rekreacijska, infrastrukturnih sustava i groblja) određena su na kartografskim prikazima navedenima u prethodnom stavku ovog članka.

Korištenje i namjena prostora / površina uvjetovani su osnovnom podjelom na površine namijenjene izgradnji (izgrađene i neizgrađene) i pretežito prirodne, mjestimično kultivirane prostore.

Za površine namijenjene izgradnji određena su zasebna građevinska područja na katastarskim kartama i/ili na kartografskim prikazima mjerila 1:25.000. Planirani koridori linijske infrastrukture prikazani su načelno na kartografskim prikazima 1:25.000, a točna trasa pojedinog zahvata će se odrediti tijekom izrade idejnog projekta za namjeravani zahvat u prostoru.

Prirodni prostori su ona područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju bez značajnijih trajnijih promjena cjelokupnog prirodnog okruženja, a prvenstveno su namijenjena obavljanju primarnih djelatnosti u funkciji zaštite i očuvanja relativno stabilnih ekosustava ili u funkciji ograničenog i kontroliranog gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa (poljoprivreda i šumarstvo, vodno gospodarstvo, lovstvo, rekreacija i turizam).

Izvan građevinskog područja, osim infrastrukture mogu se graditi pojedinačne građevine, za koje se ne određuju građevinska područja kao što su:

- građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, iskorištavanje i gospodarenje               prirodnim resursima,

- športsko-rekreacijski sadržaji i zdravstvene građevine.

Izuzetno vrijedni prirodni prostori su područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju prvenstveno u funkciji njegove zaštite i očuvanja.'

 

Članak 10.

Članak 3. mijenja se i glasi:

'Prostor općine Rakovica se dijeli na sljedeće gospodarsko razvojne cjeline:

  • Prostor pretežito tercijarnih djelatnosti, a prostire se uz državne ceste D-1 i D-217, u širini od oko 1 km;
  • Prostor pretežito primarnih djelatnosti između državne ceste D1 i D217 prema granici s Bosnom i Hercegovinom;
  • Prostor unutar granica Nacionalnog parka Plitvička Jezera, čiji se režim korištenja određuje prostornim planom područja posebnih obilježja;
  • Područje posebne namjene – vojni poligon "Eugen Kvaternik";
  • Ostala područja.'

 

Članak 11.

Članak 4. mijenja se i glasi:

Uređivanje prostora kao što je izgradnja objekata, uređenje zemljišta te obavljanje drugih radnji iznad, ispod ili na površini zemlje, na području općine Rakovica, mora se odvijati u skladu s ovim Planom, Prostornim planom Karlovačke županije i Prostornim planom područja posebnih obilježja nacionalnog parka "Plitvička Jezera" te važećim zakonskim odredbama.

            Ovi uvjeti se utvrđuju temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji te posebnih zakona i propisa, sukladno važećim dokumentima prostornog uređenja i uvjetima iz procjene utjecaja tog zahvata na okoliš.

           

Članak 12.

Članak 5. mijenja se i glasi:

'Građevine od važnosti za Državu i Karlovačku županiju određene su Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, Uredbom o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu te Prostornim planom Karlovačke županije, a ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući uvjeti.

 

Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

 

1. Prometne građevine

- Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

a/ sve (postojeće) državne ceste – održavanje, uređenje i rekonstrukcija s obilaznicama naselja

  • Državna cesta D1, GP Macelj RS – Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin – Brnaze – Split (D8),
  • Državna cesta D42, Vrbovsko - Drežničko Selište,

b/ planirane (nove) ceste

  • Brza cesta Karlovac – Slunj – Plitvice – Udbina – Sv. Rok,
  • dionica trase državne ceste D42, Saborsko – Grabovac (D1) – Plitvička obilaznica

 

2. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

  • magistralni TK kabel I. razine, Split – Gračac – Korenica – Slunj – Karlovac – Zagreb

(alternativni smjer),

 

3. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

  • energetski koridor magistralnog dalekovoda Brinje – Bihać (2×400 kV),
  • dalekovod Plitvice – Slunj – Vojnić – Glina (110 kV),

 

4. Građevine za transport nafte i plina

 

  • planirani magistralni plinovod od Bosiljeva (BS-12 Podrebar) prema Dalmaciji u koridoru autoceste (do Josipdola), sa odvajanjem za Ogulin te odvojkom prema Rakovici / Slunju te Bosni i Hercegovini;
  • županijska plinska mreža (20 bar-a) - opskrbni sustavi Karlovac, Ogulin, Slunj – Rakovica

 

5. Vodne građevine

- građevine za korištenje voda

  • regionalni vodoopskrbni sustav Lička Jasenica,

 

6. Ugostiteljske i turističke građevine

  • TN Korana (Drežničko Selište - Čatrnja) – turističko naselje,
  • Grabovac – turističko naselje

 

7. Građevine na zaštićenom području za koje se izdaje građevna dozvola prema posebnom zakonu, osim obiteljske kuće

  • građevine u NP Plitvička jezera,

8. Građevine posebne namjene

  • Vojni poligon ''Eugen Kvaternik'',

 

Građevine od važnosti za Karlovačku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Određivanje prostora i građevina ovim se planom utvrđuje planski i usmjeravajući uvjet. Ovim planom utvrđuju se sljedeći zahvati u prostoru i građevine od važnosti za Županiju, koji su preuzeti iz plana višeg reda:

 

1. Prometne građevine

- Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

  • županijska cesta ŽC3267, Drežnik Grad – Nova Kršlja – Furjan – Cetingrad, uz državnu granicu prema BiH,
  • županijska cesta ŽC3269, Rakovica – Nova Kršlja – Kordunski Ljeskovac – Tržačka Raštela  (državna granica s Bosnom i Hercegovinm),

- Zrakoplovne građevine

  • letjelište na području općine Rakovica,
  • helidromi,

 

2. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

  • osnovne postaje pokretnih komunikacija,

 

3. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

  • 35 kV elektroenergetska mreža s pripadajućim postrojenjima,

 

4. Građevine za transport nafte i plina s pripadajućim postrojenjima:

  • županijska plinska mreža (20 bar-a) – opskrbni sustav Karlovac, Ogulin Slunj - Rakovica,

 

5. Vodne građevine

- Zaštitne i regulacijske građevine

  • retencija Smoljanac,

 

- Građevine za korištenje voda

  • regionalni vodoopskrbni sustav Lička Jasenica,
  • vodozahvati za potrebe vodoopskrbe kapaciteta do 100 l/s

 

- Građevine za zaštitu voda

  • sustav za odvodnju otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje kapaciteta do 25.000 ES

 

            Uvjeti uređenja prostora za građevine od važnosti za Državu iz stavka 2. ovog članka utvrdit će se temeljem stručnih podloga i studija utjecaja na okoliš prema važećim zakonskim propisima.

            Građevine od važnosti za Županiju iz stavka 3. ovog članka realiziraju se temeljem uvjeta uređenja prostora definiranim kroz:

- provedbene (urbanističke i detaljne) planove uređenja, kod zahvata i područja za koje je ovim Planom uvjetovana izrada takvih planova;

- stručne podloge i studije utjecaja na okoliš za značajne gospodarske, prometne, energetske, vodoopskrbne i kanalizacijske sustave i objekte, u skladu s uvjetima važećih propisa;

- izradom procjene utjecaja na okoliš za sve proizvodne građevine (pored građevina i zahvata koji su određeni posebnim propisom), a koje mogu utjecati na kvalitetu vode, tla i zraka;

- iznimno od prve alineje ovog stavka, do donošenja urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja, navedeni zahvati mogu se, za građevine i zahvate u prostoru koji nemaju negativni utjecaj na okoliš, realizirati kroz lokacijske dozvole temeljene na posebnim uvjetima građenja nadležnih tjela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, idejnog projekta planiranog zahvata u prostoru i odredbama ovog Plana vezano uz vrstu planiranog zahvata.'

Članak 13.

Članak 6. mijenja se i glasi:

'Građevinsko područje naselja je onaj dio područja obuhvata ovog Plana koji je predviđen za izgradnju naselja i izdvojenih gospodarskih zona.

Razvoj i uređenje naselja u Općini Rakovica dozvoljeni su unutar građevinskih područja naselja utvrđenih ovim Planom i prikazanih na katastarskim podlogama – listovima u mjerilu 1:5000 u okviru grafičkog dijela ovog Plana te na česticama van prikazanih građevinskih područja naselja na kojima su, sukladno važećim zakonima i propisima ili prije 15. veljače 1968. godine, izgrađene građevine.

Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja, a čija izgradnja nije planirana Planom.

Poljoprivredno zemljište obuhvaćeno građevinskim područjem naselja, koje je Planom predviđeno za drugu namjenu, do prenamjene se i dalje može koristiti na dosadašnji način, sve do privođenja novoj namjeni.

Odredbe za gradnju unutar građevinskih područja naselja ne odnose se na područje Nacionalnog parka ''Plitvička jezera'' gdje je gradnja regulirana Prostornim planom područja posebnih obilježja NP ''Plitvička jezera''.'

 

Članak 14.

Članak 7. mijenja se i glasi:

'Unutar građevinskog područja naselja predviđena je izgradnja novih, te obnova, rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina sljedećih namjena:

-          zona pretežite stambene izgradnje (stanovanje s pratećim poslovnim, pomoćnim i manjim gospodarskim građevinama)

-          centralna zona naselja (stambeno-poslovne, javne, društvene, ugostiteljske, turističke i vjerske namjene)

-          prometna i komunalna infrastruktura

-          šport i rekreacija

-          javne i zaštitne zelene površine (parkovi) i vodotoci

-          druge namjene nužne za normalno funkcioniranje naselja.

 

Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela predviđenog za daljnji razvoj naselja. U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukture.

Izgradnja unutar građevinskih područja naselja usmjerava se prvenstveno prema područjima s najvišom razinom prometno-komunalne opremljenosti.'

 

Članak 15

Iza članka 7. dodaje se novi članak 7a. koji glasi:

'Ovim prostornim planom u sklopu zona pretežito stambene izgradnje predviđeno je uređenje parkovnih i zaštitnih zelenih površina u svrhu uređenja i zaštite okoliša.

U sklopu površina iz stavka 1. ovoga članka omogućeno je uređenje i izgradnja:

- kolnih i pješačkih puteva;

- biciklističkih staza;

- športsko - rekreacijskih površina i igrališta;

- manjih objekata prateće namjene (ugostiteljskih, trgovačkih, uslužnih i sl).

Površina građevina iz alineja 3. i 4. prethodnog stavka ovog članka ne smije prelaziti 20% zelene površine, te oblikovanjem, a naročito visinom, koja ne prelazi Po+P+Pot, trebaju biti u skladu s uređenjem prostora u kome se grade.'

 

Članak 16.

Iza članka 7a. dodaje se novi članak 7b. koji glasi:

'U neizgrađenom dijelu građevinskih područja naselja na području Općine Rakovica može se graditi samo na uređenoj građevnoj čestici (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta) ili čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru.

Pristupni put je direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 5,5 m, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,5 metra, a sve u skladu s čl. 75. ovog Plana.

Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za nerazvrstane (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4,0 metara.

Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6,0 metara. Iznimno može biti i manja ukoliko tako propiše urbanistički plan uređenja.

Postojeće građevine osnovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od navedenih, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.

Kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od navedenih, udaljenost može biti i manja, ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi s postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja mogu se graditi nove, rekonstruirati, odnosno zamijeniti postojeća pojedinačna ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini površine manje od 5000 m2:

-                      stambene građevine (slobodnostojeće, poluugrađene i ugrađene-niz),

-                      građevine centralnih funkcija (javne i društvene) i vjerske građevine,

-                      pomoćne prizemne građevine i poljoprivredne gospodarske građevine u sklopu okućnica postojećih građevina (bruto površine koje ulaze u postotak izgrađenosti građevinske čestice),

-                      građevine gospodarske namjene (zanatske namjene, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine) do 200 m2 tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom),

-                      građevine društvene namjene,

-                      građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) do 200 m2,

-                      građevine športa i rekreacije,

-                      privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija,

-                      infrastrukturne građevine (prometna, telekomunikacijska, elektroenergetska i vodnogospodarska mreža).'

 

Članak 17.

(1) Ispred članka 8., na kraju naslova 'Građevna čestica' dodaju se riječi '– oblik i veličina '.

(2) Članak 8. mijenja se i glasi:

'Građevinska čestica nalazi se u građevinskom području naselja i mora imati oblik i veličinu koji omogućuju njeno racionalno korištenje i izgradnju u skladu s odredbama ovog Plana.

Prilaz na javnu cestu s građevne čestice ostvaruje preko javnog ili privatnog puta.'

 

Članak 18.

Iza članka 8. dodaje se novi članak 8a. koji glasi:

'Građevinama koje se izgrađuju na slobodnostojeći način u smislu ovog Plana, smatraju se građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili susjednih građevina.

Građevinama koje se izgrađuju na poluugrađeni način (dvojne građevine) u smislu ovog Plana, smatraju se građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

Građevinama koje se izgrađuju na ugrađeni način (u nizu) u smislu ovog Plana, smatraju se građevine koje se dvijema svojim stranama prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili uz susjedne građevine.'

 

Članak 19.

Članak 9. mijenja se i glasi:

'Minimalna veličina građevne čestice za zonu pretežite stambene izgradnje određuje se:

  • za izgradnju građevina na slobodnostojeći način minimalna širina 18 m i dubina 25 m, s maksimalno 40% površine čestice pod građevinama;
  • za izgradnju građevina na poluugrađeni način minimalna širina 15 m i dubina 25 m, s maksimalno 40 % površine čestice pod građevinom;
  • za izgradnju ugrađenih građevina (u nizu) minimalna širina 6 m i dubina 25 metara, s maksimalno 50 % površine čestice pod građevinom;
  • za čestice na kojima će se uz stambenu građevinu izgraditi i čestice za potrebe poljoprivredne proizvodnje, osim tovilišta, širina čestice ne može biti manja od 25 m, a dubina od 40 m.

Izuzetno od stavka 1. ovog članka kod zamjene postojeće građevine novom, odnosno kod interpolacije u zbijenim djelovima izgrađenog građevinskog podučja, nova građevina se može graditi na postojećoj građevinskoj parceli manje veličine, ali pod uvjetom da je njena veličina u skladu s odredbama ove Odluke koja se odnosi na najveću izgrađenost čestice, minimalne udaljenosti od javne ceste, susjedne čestice i drugih građevina.

Površina građevne čestice u zoni pretežite stambene izgradnje ne može biti u naselju Rakovica, Drežnik Grad i Selište Drežničko veća od 2.000 m2 (za gradnju na slobodnostojeći način), 1.000 m2 (za gradnju na poluugrađeni načinu) i 700 m2 (za gradnju u nizu), odnosno u ostalim naseljima: 1.800 m2 (za gradnju na slobodnostojeći način), 1.350 m2 (za gradnju na poluugrađeni načinu) i 900 m2 (za gradnju u nizu).

Iznimno od prethodnog stavka ovog članka, građevna čestica može biti max 5.000 m2, uz najveću izgrađenost 30 %, kada se uz zgrade ili u zgradi za stanovanje izgrađuju građevine za poljoprivrednu ili neku drugu gospodarstvenu djelatnost koja zahtijeva veću površinu (ugostiteljstvo i turizam).

Iznimno od stavka 1. ovog članka kod zamjene postojeće građevine novom, odnosno u slučaju interpolacije u već izgrađenim dijelovima naselja, nova se građevina može graditi i na postojećoj građevnoj čestici manje veličine od propisane ukoliko se pri tome poštuje postojeća matrica naselja (parcelacija), ali pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na brutto izgrađenost, te minimalne udaljenosti od javne prometne površine, susjedne međe i drugih građevina.

Dokumentom prostornog uređenja užih područja (UPU, DPU) mogu se u pogledu gradnje

interpolacija i rekonstrukcija u pojedinim područjima (povjesna jezgra i sl.) propisati i drugačije minimalne veličine građevnih čestica, kao i urbanističko - tehnički uvjeti gradnje i smještaja građevine na građevnoj čestici.

Veličina građevnih čestica, bruto izgrađenost čestice kao i urbanističko - tehnički uvjeti gradnje i smještaja za gradnju građevina za sekundarno (povremeno) stanovanje određuju se na isti način kao i za ostale stambene građevine.

 

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti ( kis ) iznosi:

- za gradnju na slobodnostojeći način 0,6

- za gradnju na poluugrađeni način 0,8

- za gradnju u nizu 1,0.'

 

Članak 20.

Članak 10. mijenja se i glasi:

'U zoni pretežite stambene izgradnje na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna stambena te jedna poslovna ili stambeno-poslovna građevina te uz njih gospodarske i pomoćne građevine, koje čine stambenu i gospodarsku cjelinu.

Za obavljanje djelatnosti iz prethodnog stavka mogu se koristiti i prostori ili građevine koji ranije nisu bili namijenjeni za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomoćnog, gospodarskog prostora (prenamjena prostora).

U pravilu, stambene, poslovne i stambeno poslovne građevine se postavljaju prema ulici, a ostale po dubini čestice.

Iznimno se može dozvoliti i drugačiji smještaj građevina, ukoliko konfiguracija terena ili tradicijska organizacija čestice ne dozvoljavaju način izgradnje određen u prethodnom stavku ovog članka.

Zone stanovanja mogu sadržavati i sekundarno (povremeno) stanovanje.'

 

Članak 21.

Članak 11. mijenja se i glasi:

'Stambenim građevinama smatraju se obiteljske zgrade s najviše 3 stana i zgrade povremenog stanovanja te višestambene zgrade unutar centralne zone naselja Rakovica.

Za građenje građevina namijenjenih za sekundarno stanovanje u građevinskom području naselja vrijede iste odredbe kao i za građenje stambenih građevina stalnog stanovanja.

Višestambene zgrade su zgrade od četiri (4) do osam (8) stanova, koje se mogu graditi isključivo unutar centralne zone naselja Rakovica pod sljedećim uvjetima:

a)      Oblik i veličina građevne čestice

-najmanja površina iznosi 1000m2 pri čemu kraća stranica mora biti najmanje 20m

b)      Namjena, veličina i građevinska (bruto) površina s brojem funkcionalnih jedinica

-pored osnovne (stambene) namjene moguće je u prizemlju smjestiti poslovne prostore do 20% ukupne građevinske (bruto) površine;

-najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4;

-najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti iznosi 1,6;

-najveći ukupni broj funkcionalnih jedinica iznosi osam (8) uporabnih cjelina

c)      Smještaj građevine na građevnoj čestici

-Udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi polovicu visine (h/2), ali ne manje od 5m;

d)     Uvjeti za oblikovanje

-Građevina se prilagođava okolnom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenje materijala sukladno svojoj namjeni, a u cilju postizanja što kvalitetnije slike prostora.

- oblikovanje pročelja provodi se prema načelima suvremenog građenja u skladu s funkcionalnim zahtjevima građ.evine primjenom kvalitetnih i postojanih materijala,

- krovna ploha građevina može se izvesti kao kosa, ravna ili drugog oblika, nagib krova ograničen je s najvše 30˚, a na krovnu plohu mogu se ugraditi krovni prozori i kupole

za prirodno osvjetljenje te postaviti kolektori sunčeve energije.

e)      Način i uvjeti priključenja građevne čestice

- građevna čestica mora imati neposredan pristup na izgrađenu javnu prometnu površinu ili javnu prometnu površinu za čiju je izgradnju izdana pravomoćna dozvola,

- građevna čestica mora biti priključena na sustave vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe,

f)       Uvjeti za nesmetan pristup osoba smanjene pokretljivosti

- Pristup građevini mora biti izveden u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

g)      Uvjeti za uređenje građevne čestice

- Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama,

- Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu, a postavlja se s unutrašnje strane međe,

- Najveća visina ulične ograde može biti 1,50 m, pri čemu podnožje ograde može biti izvedeno od čvrstog materijala (kamen, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m, a dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od drveta, metala ili drugog materijala sličnih karakteristika, ili izvedeno kao zeleni nasad (živica),

- Visina ograde između građevnih čestica ne može biti veća od 1,80 m,

- Parkirališna mjesta osiguravaju se sukladno odredbama ove Odluke'

 

Članak 22.

Članak 12. mijenja se i glasi:

'Poslovnim građevinama u zonama pretežite stambene izgradnje smatraju se građevine za manje proizvodne, zanatske, uslužne, ugostiteljsko-turističke, trgovačke i sl. djelatnosti.

Osnovna podjela se vrši na tihe i bučne djelatnosti, gdje su:

-          tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: uredi, biroi i sl., krojačke, frizerske, postolarske i fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe, buffeti i sl., mali proizvodni pogoni, trgovačke i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, bez onečišćenja vode, tla ili zraka, s bukom manjom od 30 dB noću i 40 dB danju u boravišnim stambenim prostorijama, odnosno u javnim građevinama;

-          bučne i potencijalno opasne djelatnosti: automehaničarske radionice, (limarije, lakirnica), proizvodni pogoni, (limarija, bravarija, stolarija i sl.) ugostiteljski objekti sa glazbom i sl.

Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene građevine, ukoliko za to postoje tehnički uvjeti i ukoliko je to dozvoljeno posebnim propisima.

Korištenje prostora za bučne i potencijalno opasne djelatnosti može se u zonama pretežite stambene izgradnje vršiti samo iznimno, ukoliko predložena tehnička rješenja, veličina građevne čestice i njen položaj u naselju i predviđene mjere zaštite okoliša i života stanovnika osiguravaju zakonom propisane razine utjecaja na susjedne stambene građevine.

Ukoliko je zona za izgradnju poslovnih građevina veća od 0,60 ha treba biti izdvojena kao zona gospodarskih djelatnosti.

 

Članak 23.

Iza članka 12. dodaje se novi članak 12a. koji glasi:

'U slučaju kada se utvrđuju prostorni elementi za novu izgradnju ili rekonstrukciju poslovnih građevina bez izrađenog i usvojenog urbanističkog odnosno detaljnog plana uređenja, na području na kojem nije definirana prometna mreža i ostala komunalna infrastruktura, u sklopu idejnog projekta za izdavanje lokacijske dozvole, potrebno je izraditi idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje s određenim pristupnim putevima i utvrđenim odnosom prema susjednim građevnim česticama.

Idejnim rješenjem ili idejnim projektom, za izdavanje lokacijske dozvole, biti će naročito obrađeno:

- veličina građevne čestice i koeficijent izgrađenosti čestice;

- položaj građevne čestice u naselju;

- položaj građevne čestice u odnosu na dominantne smjerove vjetra;

- tehnološko rješenje i kapaciteti;

- način smještaja pojedinih sadržaja na građevnu česticu;

- prometno rješenje;

- mogućnosti komunalnog opremanja građevne čestice;

- način tretiranja otpadnih voda;

- potencijalni utjecaj na okoliš;

- mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš.'

 

Članak 24.

Članak 13. mijenja se i glasi:

'Pomoćnim građevinama smatraju se: garaže, drvarnice, spremišta i sl., a mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene najviše kao jednoetažne s nadozidom visine do 100 cm.

Za pomoćne prostore može se namijeniti i dio stambene ili neke druge građevine na čestici.

Pomoćne građevine grade se uz uvjet da:

  • visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne       građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra do završnog ruba vijenca građevine,
  • tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 100 m2 ,
  • krovišta mogu biti ravna ili kosa (višestrešna).

            Pomoćne građevine mogu biti smještene tako da budu:

  • prislonjene uz stambene građevine na istoj građevnoj čestici na poluugrađeni način,
  • odvojeno od stambene građevine na istoj građevnoj čestici,
  • na međi, uz uvjet da se zid prema susjednoj čestici:

-          izgradi kao vatrootporni zid,

-          izvede bez otvora i istaka,

te da se odvod krovne vode i snijega s pomoćne građevine riješi na pripadajuću česticu.

            Ako građevine iz stavka 1. ovoga članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3,0 metra.

            Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara.'

 

Članak 25.

Iza članka 13. dodaje se naslov 'Gospodarske građevine (uz građevine stambene namjene)' i članak 13a. koji glasi:

'Poljoprivredne gospodarske građevine s izvorima zagađenja (ne mogu se graditi unutar naselja Rakovica, Drežnik Grad, Selište Drežničko, Grabovac i središnji dio naselja Čatrnja) mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene uz poštivanje slijedećih uvjeta:

-           visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m do završnog ruba vijenca,

-           građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

-           najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,

-           krovišta mogu biti ravna ili kosa (višestrešna),

Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice.

 

            Postojeće pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene legalno i u skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Prostornog plana.'

 

Članak 26.

Iza članka 13a. dodaje se naslov 'Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene' i članak 13b. koji glasi:

            'Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju te primjereni tradicijskoj gradnji.

Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, moraju biti usklađeni s okolnim građevinama, krajolikom i tradicionalnim načinom izgradnje u starim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom.

            Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa (višestrešna). Nagib krova do 45˚, a vrsta pokrova nije uvjetovana. Kod zgrada katnosti Pr + Pk najveći dozvoljen nagib krovne plohe iznosi do 60˚.

            Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ili kao vertikalni otvori u kosini krova, sa svojom krovnom konstrukcijom.

            Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije.

            Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i navedenim redosljedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija

a)         usporedo u odnosu na okolne građevine,

b)         usporedo s prometnicom,

c)         usporedo sa slojnicama terena.

Primjenjuje se prvi kriterij po redosljedu koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.

            Fasada može biti kamena, drvena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama ili u bijelom tonu.

Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni način ili u nizu moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu.

Postojeće lođe na višestambenim zgradama moguće je zatvoriti, ali isključivo na način da se na pojedinom tipu zgrade primjeni samo jedan oblikovni model zatvaranja lođe ili prema projektu preoblikovanja pročelja cijele građevine.'

 

Članak 27.

Iza članka 13b. dodaje se naslov 'Građevine društvene namjene i športsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskih područja naselja)' i članak 13c. koji glasi:

'Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar građevinskih područja naselja grade se građevine društvene namjene i sportsko-rekreacijske namjene.

Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi u svim građevinskim područjima naselja na površinama označenim kao 'Centralne zone naselja' (CZN).'

 

Članak 28.

Iza članka 13c. dodaje se članak 13d. koji glasi:

'Građevine društvene i športsko-rekreacijske namjene mogu se graditi kao podrum i dvije nadzemne etaže (u naselju Rakovica podrum i tri nadzemne etaže, od kojih je treća potkrovlje).

Krovište može biti ravno ili koso (višestrešno), a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5, osim za športsko-rekreacijske i vjerske građevine, gdje može iznositi do 0,6.

Uvjeti za izgradnju građevina društvene i športsko-rekreacijske namjene su:

 

Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

  • površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m2 po djetetu, za dvoetažnu 25 m2 po djetetu,
  • minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m2.

 

Osnovne škole

  • građevinska (bruto) površina građevine je oko 6 m2/učeniku,
  • na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.,
  • veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m2 / učeniku za rad škole u 2 smjene.

 

Šport i rekreacija

  • unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana) te bazena i otvorenih sportskih sadržaja,
  • kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

 

Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost

  • građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju.

 

Vjerske građevine

  • najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,6;
  • najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta.

 

Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena.'

 

Članak 29.

Iza članka 13d. dodaje se članak 13e. koji glasi:

'Uvjeti za dimenzioniranje građevina društvene i sportsko-rekreacijske namjene su:

  • Predškolske i školske ustanove (dječji vrtići, jaslice, osnovne i srednje škole):

grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima i važećim Pravilnicima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju,

kod građenja potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta (prema poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje).

  • Šport i rekreacija:

unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana), sportskih igrališta i sl. prema parametrima koji vrijede za pojedinu sportsku građevinu,

kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta (prema poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje).

  • Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost:

građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju.'

 

Članak 30.

(1) Ispred članka 14. dodaje se naslov 'Građevine gospodarske namjene (unutar građevinskih područja naselja)'.

(2) Članak 14. mijenja se i glasi:

 

'Gospodarskom građevinom smatraju se:

-          bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih strojeva, proizvoda i sl.

-          sa potencijalnim izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kuničnjaci, sušare (pušnice), nadstrešnice i obori za stoku, gnojište i sl.

Gospodarske građevine s izvorima zagađenja, izuzev u naseljima iz članka 13.a stavak 1., mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja za uobičajeni uzgoj i tov stoke i peradi, kojim se za područje općine Rakovica smatra broj:

-          odraslih goveda                                             do 20 komada

-          tovnih teladi i junadi                                     do 20 komada

-          konja                                                              do 10 komada

-          svinja odraslih, krmača i nazimica                 do 10 komada,

-          tov svinja                                                       do 20 komada

-          peradi i malih sisavaca (kunić i, činčile i sl.) do 200 komada.

Izgradnja građevina omogućena je za istovremeni uzgoj najviše tri različite vrste uzgoja. Za samo jednu od vrsta uzgoja određenih u prethodnom stavku ovog članka, dozvoljeni broj komada se udvostručuje.

U slučaju izgradnje, zamjenske gradnje ili rekonstrukcije u postojećim domaćinstvima sa poljoprivrednim gospodarstvima dozvoljeni broj komada (odraslih goveda ili tovne teladi i junadi ili ovaca, koza), se upetorostručuje za samo jednu vrstu uzgoja, ukoliko to prostorne mogućnosti na građevnoj čestici dozvoljavaju.

Izgradnja gospodarskih građevina sa izvorima zagađenja nije dozvoljena unutar centralnih zona svih naselja, unutar naselja iz članka 13.a stavka 1. te u područjima posebnog režima zaštite (graditeljske i prirodne baštine), odnosno sukladno Odluci o komunalnom redu na području Općine Rakovica.'

 

Članak 31.

Iza članka 14. dodaje se naslov 'Građevine ugostiteljsko-turističke namjene namjene (unutar građevinskih područja naselja)' i članak 14a. koji glasi:

'Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja grade se građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) najviše 200 m2.

Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, mogu se graditi nove građevine i adaptirati, rekonstruirati i dograđivati postojeće građevine.

Građevinama ugostiteljsko-turističke namjene smatraju se: hoteli, moteli, pansioni, izletišta, ugostiteljske građevine i slično, do ukupnog smještajnog kapaciteta od 80 kreveta.

Za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene izgradnja treba biti tako koncipirana da:

  • najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,40;
  • najmanje 30 % od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;
  • najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice je 1,0.
  • najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje + 2 kata i potkrovlje;
  • udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.
  • nova gradnja planira se u neizgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja (športsko-rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i slični) uz osobito izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,
  • smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,
  • odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem, uz ispust u prirodni recipijent (vodotok ili upojni bunar),
  • obvezno se grade sabirne cisterne, a kišnica se koristi za zalijevanje zelenih površina i tehničku vodu,
  • u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni površine do 24 m2 i terase (navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ukoliko se nalaze na terenu). 
  • vanjski ili unutarnji bazeni nemogu se do izgradnje regionalnog vodovoda L. Jesenica puniti iz postojećeg vodovoda.'

 

Članak 32.

Iza članka 14a. dodaje se naslov 'Građevine infrastrukturne i komunalne namjene namjene (unutar građevinskih područja naselja)' i članak 14b. koji glasi:

'Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su prometnice, komunalni i infrastrukturni uređaji i građevine.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi neposredno, a u skladu s uvjetima nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno u skladu sa zakonom, posebnim uvjetima tijela državne uprave ili pravnih osoba.'

 

Članak 33.

Iza članka 14b. dodaje se naslov Privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija ' i članak 14c. koji glasi:

'Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

Lokacije za postavu kioska, njihova površina i namjena na određenoj lokaciji na području Općine utvrđuju se odgovarajućom odlukom nadležnog tijela Općine Rakovica.

Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama, a iznimno  i na drugim površinama utvrđenim odlukom nadležnog tijela Općine Rakovica, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu

 Dozvoljeno je postavljenje montažnih građevina za potrebe sajmova i manifestacija, sukladno odgovarajućoj odluci.'

 

Članak 34.

Članak 15. mijenja se i glasi:

'Stambene, poslovne i stambeno poslovne građevine, a koje se izgrađuju na slobodnostojeći način, moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 3,0 metra ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta na toj strani građevine. Ukoliko na bočnim ili stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice s te strane može iznositi i manje od 3,0 m, ali ne manje od 1,0 m i to u slučaju da smještaj građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava postizanje propisanog razmaka između građevina od 6,0 m za prizemne; 8,0 m za katne; 10,0 m za dvokatne građevine.

Izuzetno od stava 1. ovog članka, u slučaju izgradnje na postojećoj građevnoj čestici manje površine od minimalne, u smislu stava 3. čl. 9., slobodnostojeće građevine se mogu jednom svojom stranom približiti međi susjedne čestice i na manju udaljenost, pri čemu se na dijelu građevine koji je izgrađen na udaljenosti manjoj od 3 m od susjedne međe ne mogu se projektirati ni izvoditi otvori.

Otvorima na građevini ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60×60 cm, dijelovi zida od staklene opeke te ventilacijski otvori maksimalnog promjera 15 cm, odnosno veličine 15×15 cm kod kvadratičnih otvora, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt.'

 

Članak 35.

Članak 16. mijenja se i glasi:

'Građevine koje se izgrađuju na poluugrađen način, jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu, dok udaljenost drugih djelova građevine od ostalih granica čestice ne može biti manja od 3,0 m.

Zid između dvije građevine mora se izvesti kao protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presjecati čitavo krovište i biti izveden s nadvišenjem od najmanje 0,5 m.

Na građevinama iz stavka 1. ovog članka krovišta moraju biti izvedena s nagibom u vlastito zemljište, na način da odvod vode i snijega bude u pripadajuće dvorište.'

 

Članak 36.

Članak 17. mijenja se i glasi:

'Građevine koje se izgrađuju u nizu na ugrađeni način moraju se dvjema svojim nasuprotnim stranama prislanjati na granice susjednih bočnih građevinskih čestica, i uz susjedne građevine. Početni, odnosno završni objekt niza, izgrađuje se prema odredbama ovog Plana za izgradnju na poluugrađen način.

Zid između dvije građevine se mora izvesti kao protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presjecati čitavo krovište te biti izveden s nadvišenjem od najmanje 0,5 m.

Na izgradnju završnih čestica u nizu, primjenjuju se odredbe članka 16. koje se odnose na izgradnju na poluugrađen način.

Udaljenost gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izrađeni od drveta mora iznositi najmanje 5,0 m od susjednih građevina.

Vodonepropusnu septičku ili sabirnu jamu bez mogućih ispuštanja u okoliš locirati prema ulici, minimalno udaljenu 3,0 m od međe susjeda i ulice.'

 

Članak 37.

(1) U članku 18. stavak 3. mijenja se i glasi:

'Udaljenost gospodarskih građevina s potencijalnim izvorima zagađenja od stambenih i manjih poslovnih građevine ne može biti manja od 12 m, a u postojećim dvorištima gdje se to ne može postići dopušta se najmanja udaljenost od 8,0 m .'

 

(2) U stavku 4. riječ 'manjih' briše se.

(3) Stavak 6. mijenja se i glasi:

 

'Udaljenost pčelinjaka od stambenih, poslovnih i gospodarskih građevina u kojima boravi stoka ne može biti manja od 10 m ako su letišta okrenuta u suprotnom pravcu, a 15 m ako su letišta okrenuta u pravcu navedenih objekata.'

 

(4) Iza stavka 6. dodaje se stavak 7 koji glasi:

'Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkoj međi graditi i gospodarske građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i da su izvedeni vatrootporni zidovi.'

 

Članak 38.

(1) U članku 19. stavak 1. riječ 'samostojećih' zamjenjuje se rječju 'slobodnostojećih', a iza riječi 'više' dodaje se riječ 'građevine'.

(2) Na kraju stavka 2. dodaju se riječi 'Navedena odredba odnosi se i na dvorišne građevine na istoj građevnoj čestici.'

 

(3) Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

'Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeći razmak građevina i ako je on manji od propisanog u stavku 1. ovog članka.'

 

(4) Stavak 3. postaje stavak 4.

 

(5) Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

 

'Međusobni razmak građevina može biti i manji od propisanoga ovim člankom ako je tehničkom dokumentacijom dokazano da konstrukcija građevine ima povećani stupanj otpornosti na rušenje u slučaju elementarnih nepogoda, odnosno da u slučaju potresa ili ratnih razaranja rušenje građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi, niti izazvati oštećenje na drugim građevinama.'

 

Članak 39.

(1) U članku 20. stavak 1. riječi '8,5 m' zamjenjuje se riječima '9,5 m'.

(2) Stavci 2., 3., 4. i 5. brišu se.

(3) Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

 

'Visina poslovne, gospodarske ili pomoćne građevine mora biti usklađena sa stambenom građevinom s kojom se nalazi na istoj građevnoj čestici i čini funkcionalnu cjelinu, tj. nesmije ju nadvisiti.

Izvan navedenih gabarita mogu se izvoditi pojedini elementi kao dimnjaci, požarni zidovi i slično.'

 

Članak 40.

Iza članka 20. dodaje se novi članak 20a. koji glasi:

 

'Postojeći tavanski prostori mogu se prenamjeniti u prostore stambene ili druge namjene i u slučajevima kada ukupna izgrađena površina prelazi maksimalnu građevinsku bruto površinu građevine, ukoliko se prenamjena može izvršiti u postojećim gabaritima, sukladno odredbama koje se odnose na izgradnju novih građevina.

Izvedena ravna krovišta koja zbog loše izvedbe ne odgovaraju svrsi, smiju se preurediti u kosa. Rekonstrukcija će se izvršiti u skladu s lokacijskim uvjetima (visina nadozida, nagib krova, sljeme).

Rekonstrukcijom dobiveni tavanski prostori iz prethodnog stavka ovog članka smiju se privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni.'

 

Članak 41.

Iza članka 21. dodaje se novi članak 21a. koji glasi:

'Udaljenost građevine od regulacijske linije za nerazvrstane ceste, ne može biti manja od 5 metara, udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja ne može biti manja od 20 metara, a pčelinjaka ne manja od 15 metara.

Udaljenost građevine od regulacijske linije za razvrstane ceste određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama.

U slučaju rekonstrukcije već izgrađenog dijela građevinskog područja (interpolacija) udaljenost građevina iz stavka 1 ovog članka može biti i manja, osim za poljoprivredne gospodarske građevine s izvorima zagađenja i pčelinjake.

Iznimno od 1. i 2. stavka ovog članka, na regulacijskoj liniji može se izgraditi garaža pod uvjetom da je građevna čestica strma, te da ne postoji mogućnost izgradnje garaže na njenoj dubini i pod uvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava javni promet.'

 

Članak 42.

Članak 22. mijenja se i glasi:

 

'Minimalna udaljenost regulacione linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka i nogostupa i ne može biti manja od 6 m.

Određuje se udaljenost građevine od regulacijske linije najmanje:

  • za stambene građevine                                                                        5,0 m
  • za garaže                                                                                10,0 m
  • za pomoćne građevine na čestici                                            10,0 m
  • za gospodarske građevine s potencijalnim izvorom zagađenja         20,0 m
  • za pčelinjake                                                                           15,0 m

Iznimno od stavka 3. ovog članka na regulacijskom pravcu može se izgraditi garaža za osobni automobil pod uvjetom da je građevna čestica strma, nagiba većeg od 12 % i pod uvjetom da je preglednost na tom dijelu takva da korištenje garaže ne ugrožava javni promet i ambijentalne vrijednosti.

Za nerazvrstane ceste do donošenja odluke nadležnih tijela jedinice lokalne samouprave primjenjuju se propisi o udaljenosti regulacione linije za lokalne ceste.

Izuzetno uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu. Ukupna širina nogostupa uz ostale prometnice mora iznositi minimalno 1,50 m.

Ne može se dozvoliti izgradnja na način koji bi sprečavao proširenje uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja, odnosno koji bi zatvarali vidno polje i time ometali promet.

Odredbe navedene u ovom članku ne odnose se na postojeće izgrađene građevne čestice i interpolacije građevina.'

 

Članak 43.

Iza članka 22. dodaje se novi članak 22a. koji glasi:

'Ako građevna čestica graniči s vodotokom, udaljenost regulacijske linije građevne čestice od granice vodnog dobra ne može biti manja od 20 m, odnosno prema vodopravnim uvjetima.

Građevna čestica ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku.'

 

Članak 44.

Iza članka 22a. dodaje se novi članak 22b. koji glasi:

'Prostor na građevnoj čestici uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

            Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

            Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m. Odstupanja od ovog stavka moguća su samo u zonama starih naselja gdje se interpolacijama u postojećoj građevnoj strukturi dograđuju postojeće ili grade nove građevine.

            Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.

            Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.'

 

Članak 45.

Članak 23. mijenja se i glasi:

'Ograda se može podizati prema ulici, iza regulacione linije, i na međi prema susjednim česticama, na udaljenosti od:

  • 10,0 m kod državne ceste,
  • 6,0 m kod županijske ceste,
  • 5,0 m kod lokalne ceste,
  • 3,5 m kod nerazvrstanih i ostalih cesta.

 

Najveća visina ograde prema ulici može biti 150 cm, a prema susjednoj čestici 200 cm.

Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na prometne površine.

Iznimno, ograde mogu biti više od 1,50 m, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja.

Visina ograda između građevinskih čestica ne može biti veća od 2,0 m, mjerena od kote konačno zaravnatog terena.

Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 70 cm, osim u slučaju izgradnje potpornog zida. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti izvedeno kao prozračno, od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica).'

 

Članak 46.

Iza članka 23. dodaje se novi članak 23a. koji glasi:

 

'Dio seoske građevne čestice, a koji je organiziran kao gospodarsko dvorište na kojem slobodno borave domaće životinje mora biti ograđen neprozračnom ogradom ili zelenilom visine minimalno 150 cm koja će onemogućavati izlaz životinja do prometnice.

Susjedski dio ograde iz stavka 1. ovog članka izgrađuje vlasnik, odnosno korisnik građevne čestice u cijelosti, ako takva ograda nije izgrađena ranije, odnosno ako se ne gradi istovremeno sa susjedom.

Ograda iz stavka 1. ovog članka mora se tako postaviti da leži na zemljištu vlasnika, a da je glatka strana okrenuta ulici, odnosno prema susjedu, te da niti jednim svojim dijelom ne prelazi zamišljenu vertikalnu ravninu, položenu na među između susjednih građevnih čestica.'

 

Članak 47.

Iza članka 23a. dodaje se novi članak 23b. koji glasi:

'Kada se javna cesta koja prolazi kroz građevinsko područje uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde i građevine određuje se u skladu prema odredbama Zakona o javnim cestama.

Kolna ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema unutrašnjoj strani (na građevnu česticu) ili klizno, tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini te moraju biti uvučena od ruba kolnika minimalno 5m.'

 

Članak 48.

Iza članka 27. dodaje se novi članak 27a. koji glasi:

'Građevna čestica mora imati rješen kolni pristup na javnu cestu, nerazvrstanu cestu ili drugu prometnu površinu.

Javne ceste su državne, županijske i lokalne (u daljnjem tekstu: prometne površine).

U postupku izdavanja lokacijske dozvole za prilaz na prometnu površinu, potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane tijela koja tim cestama upravljaju.

U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj cesta različitog značaja, prilaz s te građevne čestice na cestu, u pravilu, se ostvaruje preko ceste nižeg značaja.

Kod nerazvrstanih i ostalih cesta, radi preglednosti i sigurnosti prometa,  nije moguće ostvariti spoj građevne čestice na prometnu površinu na udaljenosti manjoj od 50,0 m od osi križanja.

Pristup sa građevne čestice na javnu prometnu površinu i priključenje na komunalnu infrastrukturu mogu biti direktni ili preko tuđeg zemljišta uz suglasnost vlasnika tog zemljišta.'

 

Članak 49.

Iza članka 27a. dodaje se novi članak 27b. koji glasi:

'Na državnu cestu nije dozvoljen direktan pristup sa građevnih čestica neizgrađenog dijela većeg građevinskog područja.

Za neizgrađeni dio građevinskog područja, grupu čestica ili veću građevnu česticu, iz stavka 1. ovog članka potrebno je izraditi idejno rješenje za izdavanje lokacijske dozvole, kojim će se jedinstveno riješiti organizacija građevnih čestica i parcelacija te pristup na javnu cestu.'

 

Članak 50.

U članku 30. stavak 2. briše se.

 

Članak 51.

U članku 31. stavak 2. riječi ' a bez izrađenog urbanističkog plana uređenja ' i riječ ' poglavarstva' brišu se.

 

Članak 52.

Članak 33. mijenja se i glasi:

'Sve stambene građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti sve važeće standarde vezane na površinu, vrstu i veličinu prostorija, a naročito vezano na izgradnju sanitarnog čvora.

Građevine sekundarnog (povremenog) stanovanja moraju zadovoljavati sve uvjete iz stavke 1. ovog članka.'

 

Članak 53.

Iza članka 33a. dodaje se novi članak 33a. koji glasi:

'Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, stambena zgrada se obveznoo mora priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama i sanitarno - tehničkim uvjetima.

Otpadne vode iz domaćinstva moraju se upuštati u javni kanalizacijski sustav, nepropusne septičke taložnice ili biouređaje odnosno na drugi način, u skladu s Odlukom o odvodnji Općine Rakovica.

Priključivanje građevina na elektromrežu obavlja se na način propisan od nadležne elektroprivredne organizacije (HEP DP – Elekta Karlovac i Elektrolika – Gospić).'

 

Članak 54.

Članak 34. mijenja se i glasi:

'Svaka stambena građevina mora se priključiti na:

-          javni elektroenergetski sustav, sukladno odredbama propisanim od strane lokalnog distributera (HEP DP – Elekta Karlovac),

-          mjesnu vodovodnu mrežu ako je izgrađena i ako za priključenje postoje tehnički uvjeti, odnosno u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se riješava putem rezervoara dostatnog kapaciteta ili na drugi sanitarno tehnički prihvatljiv način, prema mjesnim prilikama,

-          mjesni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, odnosno vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda sa kontroliranim upuštanjem u teren, sve u skladu s Odlukom o odvodnji Općine Rakovica.'

 

Članak 55.

Iza članka 34. i naslova ' Izgrađene strukture van naselja ' dodaje se novi članak 34a. koji glasi:

 

‘U smislu ovog Plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:

  • građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja),
  • građevine izvan građevinskog područja.’

 

Članak 56.

Iza članka 34a. dodaje se novi članak 34b. koji glasi:

'Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja) utvrđene ovim Prostornim planom određene su na kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i br. 4. “Građevinska područja”, mj. 1:5.000.

            Za izdvojena građevinka područja gospodarske, ugostiteljsko-turističke, športsko-rekreacijske i infrastrukturne namjene obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja, što je određeno u poglavlju 9. ovih Odredbi za provođenje.

            U građevinskim područjima za izdvojene namjene iz stavka 2. ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, šport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora, a ne smiju se graditi građevine stambene namjene.'

 

Članak 57.

Iza članka 34b. dodaje se novi članak 34c. koji glasi:

Prostornim planom određena su izdvojena građevinska područja (izvan naselja) za:

  • gospodarsku namjenu (proizvodnu i poslovnu),
  • ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli, turistička naselja, kampovi),
  • športsko-rekreacijsku namjenu,
  • infrastrukturnu namjenu,
  • groblja.

 

Članak 58.

Iza članka 34c. dodaje se naslov 'Gospodarska namjena – proizvodna i poslovna (IK) (izvan naselja)' i novi članak 34d. koji glasi:

'Na površinama gospodarske – proizvodne i poslovne namjene (IK) smještaju se sadržaji s poslovnim namjenama – pretežito trgovački, pretežito uslužni, komunalno servisni, manjim proizvodnim djelatnostima - obrtništvo, prema potrebi i prateći skladišni prostori.

Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama poslovne namjene smjestiti i upravne, uredske i ugostiteljske (motel i sl.) građevine, prometne građevine – benzinske pumpe i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu namjenu.

 

Ovim prostornim planom predviđene su sljedeće zone poslovne namjene:

  • Poduzetnička zona Grabovac (IK-1) ;
  • Poduzetnička zona Irinovac (IK-2) ;
  • Poduzetnička zona Čuić Brdo (IK-3) ;
  • Poduzetnička zona Drežnik Grad
  • Poduzetnička zona Sadilovac

Za navedene zone (K-1 i K-2, I i IK), ukoliko su veće od 3ha propisana je obvezna izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU). Do donošenja navedenih planova ne dopušta se gradnja novih građevina niti uređenje površina.'

 

 

Članak 59.

Iza članka 34d. dodaje se novi članak 34e. koji glasi:

'U sklopu zona gospodarskih djelatnosti (K) izgradnja treba biti tako koncipirana da:

  • najveći koeficijent izgrađenosti (K ig) građevne čestice iznosi 0,6;
  • najmanje 20 % od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;
  • najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 1,0.
  • najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 2 nadzemne etaže i potkrovlje;
  • udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0m.

Ograde građevnih čestica grade se od kamena, betona, opeke, metala, drveta ili «živice», najveće dopuštene visine 2,0 m.

Građevine u zoni gospodarskih djelatnosti moraju biti udaljene najmanje 20 m od građevinskih čestica stambenih i javnih građevina u zonama mješovite izgradnje.

Građevne čestice gospodarskih djelatnosti moraju biti odijeljene, od građevinskih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti, zelenim pojasom ili javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom i sl.

Preparcelacija postojećih industrijskih kompleksa, zona gospodarskih djelatnosti, kao i izdvajanje pojedinih građevina iz cjeline, može se vršiti samo temeljem planova užeg područja.'

 

 

2.3.2.   Gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička (T) (izvan naselja)

 

Članak 60.

Iza članka 34e. dodaje se naslov 'Gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička (T) (izvan naselja)' i novi članak 34f. koji glasi:

'Na površinama ugostiteljsko-turističke namjene (T) smještaju se sadržaji: turistička naselja, hoteli, moteli, pansioni, kampovi, izletišta, ugostiteljske građevine, vikend naselje, eko-turizam i slično.

Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama osnovne namjene smjestiti i upravne, uredske i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu namjenu.

Izgradnja novih građevina stambene namjene nije dopuštena.

Površina ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Planom obuhvaćaju:

  • ugostiteljsko-turistička namjena  - hotel (T1),
  • ugostiteljsko-turistička namjena  - turističko naselje (T2),
  • ugostiteljsko-turistička namjena  - kamp (T3).'

 

Članak 61.

Iza članka 34f. dodaje se novi članak 34g. koji glasi:

'Prostornim planom određene su površine za ugostiteljsko-turističku namjenu (T).

Na području Općine Rakovica predviđeno je sljedeće građevinsko područje za ugostiteljsko-turističku namjenu (T):

 

- Selište Drežničko (T1) – površine cca 36 ha, pretežito neizgrađena.

Za navedenu zonu na snazi je važeći Urbanistički plan uređenja (UPU) turističke zone Drežničko Selište – Čatrnja.

- Cestovno selo Grabovac (T2) – površine cca 48 ha, pretežito neizgrađena.

Za navedenu zonu na snazi je važeći Urbanistički plan uređenja (UPU) Grabovac – Cestovno Selo.

- TN Čatrnja (T2) – površine cca 41,5 ha, pretežito neizgrađena

Za navedenu zonu propisana je obvezna izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU). Do donošenja navedenog plana ne dopušta se gradnja novih građevina, već isključivo rekonstrukcije postojećih građevina, neophodne za poslovanje.

- TN Drežnik Grad (T2) – površine cca 12,5 ha, pretežito neizgrađena

Za navedenu zonu na snazi je važeći Urbanistički plan uređenja (UPU) ugostiteljsko-turističke zone Drežnik Grad.

- Turistička zona Mašvina (T1) – površine cca 9,5 ha, pretežito neizgrađena

- Turistička zona Mašvina (T2) – površine cca 9,5 ha, pretežito neizgrađena

- Turistička zona Nova Kršlja (T2)'

 

Članak 62.

Iza članka 34g. dodaje se novi članak 34h. koji glasi:

'U sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene – hotel (T1) izgradnja treba biti tako koncipirana da:

  • najveći koeficijent izgrađenosti (K ig) građevne čestice iznosi 0,10;
  • najmanje 50 % od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;
  • najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi prizemlje i dva kata; podrum, potkrovlje
  • udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti uz ugostiteljske sadržaje (restoran) i autokamp, te sportski tereni, bazeni, terase, parkiralište, šetnice.'

 

Članak 63.

Iza članka 34h. dodaje se novi članak 34i. koji glasi:

'U sklopu zone ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje (T2) izgradnja treba biti tako koncipirana da:

  • najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,40;
  • najmanje 40 % od ukupne površine parcele mora biti ozelenjeno;
  • najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice je 1;
  • najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum, prizemlje + 2 kata i potkrovlje;
  • udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti uz ugostiteljske sadržaje (restoran) i autokamp, te sportski tereni, bazeni, terase, parkiralište, šetnice.

U projektiranju fasada objekata turističke namjene koristiti tradicijski materijal (drvo, kamen).'

 

Članak 64.

Iza članka 34i. dodaje se novi članak 34j. koji glasi:

'Na lokacijama planiranima za groblja mogu se graditi, pored prostora za ukapanje umrlih prateće građevine koje služe osnovnoj funkciji groblja (oproštajni, prateći i pogonski dio, prometne površine, parkirališta i ostale usluge).'

 

 

Članak 65.

Iza članka 34j. dodaje se naslov 'Sportsko-rekreacijska namjena (R1 i R2)  (izvan naselja)' i novi članak 34k. koji glasi:

'Prostornim planom utvrđena su izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (R1 i R2).

U izdvojenim građevinskim područjima sportsko-rekreacijskih namjena (R1 i R2) (izvan naselja) moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.

Za izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (izvan naselja) propisuje se obavezna izrada urbanističkih planova uređenja u skladu sa smjernicama ovog prostornog plana.

Za sva izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (izvan naselja) propisuje se obavezna sljedeća kategorija uređenosti građevinskog zemljišta: pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta.

U izdvojenim građevinskim područjima (izvan naselja) sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi građevine pod slijedećim uvjetima:

-           najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 1000 m2,

-           najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3,

-           najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine sportsko-rekreacijske namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) građevne čestice iznosi 0,9,

-           maksimalna visina građevine iznosi 8,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

 

Za planirane zone športsko-rekracijske namjene propisuje se obveza izrade planova užeg područja:

  • UPU Pogledalo
  • UPU Oštarski Stanovi'

 

Članak 66.

Iza članka 34k. dodaje se naslov 'Građevine izvan građevinskog područja' i novi članak 34l. koji glasi:

'Građevine, što se u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumsku proizvodnju, korištenje drugih objekata, te da ne ugrožavaju vrijednosti čovjekovog okoliša i krajolika.

Izvan građevinskog područja, na području općine Rakoivca može se odobravati izgradnja građevina koje po svojoj namjeni zahtijevaju izgradnju izvan građevinskog područja, kao što su:

  • stambene za potrebe stanovanja vlasnika/korisnika farme i članova njegove obitelji i drugih djelatnika koji na njoj rade;
  • građevine za uzgoj životinja;
  • građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti:
  • spremišta voća u voćnjacima, klijeti u vinogradima, sušare;
  • ostave za alat, oruđe, kultivatore i sl.;
  • plastenici, staklenici;
  • ribnjaci i druge građevine na vodi;
  • športske, rekreacijske i zdravstvene građevine;
  • građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina;
  • građevine u funkciji iskorištavanja i zaštite šuma;
  • spremišta drva u šumama;
  • planinarski i lovački domovi te izletnička skloništa;
  • infrastrukturne građevine (prometne i ostale komunalne infrastrukture, sa pratećim

            sadržajima - benzinske postaje, servisi, ugostiteljstvo i sl.);

  • vojne i druge građevine od interesa za obranu zemlje i zaštitu od elementarnih
  • nepogoda.

isključivo uz uvjet autonomno osiguranih priključaka na nužnu infrastrukturu (pristup, voda, odvodnja, energija itd.), odnosno na način da investitor o vlastitom trošku izgradi istu, čime se Općinu oslobađa svake obveze osiguranja financiranja infrastrukture za potrebe predmetnih građevina.

Predviđena izgradnja izvan građevinskog područja može se odobravati samo u slučaju da se ne formiraju naselja, ulice i grupe građevinskih čestica.

Planiranje i izgradnja građevina izvan građevinskog područja odnosi se na gradnju pojedinačnih građevina i zahvata, koje se određuju jednom građevinskom česticom.

Pod građevinama u smislu stavka 2. alineje 1. ovog članka ne smatraju se građevine sekundarnog (povremenog) stanovanja.

Iznimno, izvan građevinskog područja može se odobravati adaptacija, sanacija i rekonstrukcija postojećih stambenih i gospodarskih građevina koje su izgrađene na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968., a PPUO-om Rakovica smatraju se postojećom izgradnjom izvan građevinskog područja.'

 

Članak 67.

(1) U članku 39. stavak 1. podstavak 4. riječi 'NN RH 22/96, 38/96, 47/97, 25/99, 29/00' zamjenjuju se riječima 'Narodne novine' broj 5/08. i 44/11.'.

(2) U stavku 4. iza podstavka 7. dodaje se novi podstavak 8. koji glasi: 'osnove ekonomske isplativosti namjeravanog zahvata.'

(3) Stavak 5. mijenja se i glasi: 'Elaborat iz stavka 4. ovog članka sastavni je dio idejnog projekta uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, a potrebno ga je dostaviti na ocjenu jedinici lokalne samouprave (Općina Rakovica).

 

Članak 68.

(1) U članku 41. riječi ' Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu' zamjenjuju se riječima 'Hrvatska poljoprivredna komora', a riječi 'iz čl. 40, st. 4.' zamjenjuju se riječima 'iz članka 39. stavak 4.'.

 

Članak 69.

(1) U članku 43. stavak 1. iza riječi 'kata' dodaju se riječi 'i potkrovlja', a riječi 'visine 8,5 m' zamjenjuju se riječima 'visine 9,5 m'.

(2) U stavku 3. podstavak 2. riječ '140' zamjenjuje se rječju '120'.

(3) U stavku 4. riječ '140' zamjenjuje se rječju '120, a riječi '30° do ' rječju 'maksimalno'.

 

 

Članak 70.

Ispred članka 46., na kraju naslova 'Pojedinačne gospodarske poljoprivredne građevine i građevine za uzgoj životinja' dodaju se riječi ' uključivo uzgoj divljači ', a članak 46. mijenja se i glasi:

'Izvan građevinskog područja može se dozvoliti i gradnja pojedinačnih gospodarskih poljoprivredne građevine i građevine za uzgoj domaćih životinjai uzgoj divljači.

Minimalna površina poljoprivredne katastarske čestice na kojoj se odobrava njihova izgradnja mora iznositi 1000m2, a građevine za uzgoj životinja te 2000m2, te za uzgoj divljači 3000m2.

Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za odobravanje izgradnje gospodarske poljoprivredne građevine ne može se parcelirati na manje dijelove.

Čestica za izgradnju gospodarske građevine mora biti izgrađena minimalno 10%, a može se maksimalno izgraditi 30%. Odredbe ovog stavka ne odnose se na izgradnju spremišta u vinogradima (klijeti), građevina za skladištenje voća te staklenika i plastenika.'

 

Članak 71.

U članku 55. stavak 2. mijenja se i glasi:

'Planirana eksploatacijskog polja ovim Planom su:

-          eksploatacijsko polje Broćanac, površine cca 13 ha,

-          eksploatacijsko polje Grabovac, površine cca 7,7 ha.'

 

Članak 72.

(1) U članku 59. stavak 2. na kraju se dodaju riječi 'odnosno zapisnik o procjeni ratne štete iz Domovinskog rata (uz suglasnost susjeda)'

(2) Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

            'Gradnja 'na starim kučištima' iz ovog članka dozvoljena je isključivo unutar postojećih gabarita građevine (temelji) uz uvjet da investitor o vlastitom trošku izgradi infrastrukturu na principima autonomnih alternativnih i obnovljivih izvora te uz prethodnu suglasnost općine Rakovica.'

 

Članak 73.

U članku 60. iza stavka 1. umjesto stavka 2. dodaju se novi stavci 2., 3. i 4. koji glase:

'Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

Zatečene građevine zanatske ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

Zone gospodarske namjene potrebno je locirati u naseljima koja već imaju provedenu većinu potrebne infrastrukture, posebice u centralnim naseljima.'

 

 

Članak 74.

U članku 63. stavak 1. riječi 'NN 46/97' zamjenjuju se riječima 'Narodne novine' broj 138/06., 152/08., 43/09. i 88/10'.

 

Članak 75.

(1) U članku 68. ispred stavka 1. dodaje se novi stavak koji glasi:

'Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa.'

(2) Stavci 1. i 2. postaju stavci 2. i 3.

 

Članak 76.

U članku 70. stavak 1. riječ 'Poglavarstva' briše se.

 

Članak 77.

Iza članka 72. dodaje se novi članak 72a. koji glasi:

'Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) i osnovna škola (središnja i područna) smjestit će se na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu.

            Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to:

-                      za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,

-                      za osnovne škole 10,5%.'

 

Članak 78.

Iza članka 72a. dodaje se novi članak 72b. koji glasi:

'Postojeće građevine za kulturu i šport, zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili ograničenjima). Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 13c. ovih Odredbi.

Građevine i područja namijenjena za smještaj sportsko-rekreacijskih sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja naselja i u površinama za izdvojene namjene. Detaljniji uvjeti gradnje građevina u građevinskim područjima naselja određeni su u članku 13c. ovih Odredbi

Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja, a gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 13c. ovih Odredbi. Manje kapelice, križevi i sl. mogu se smjestiti i izvan građevinskih područja naselja.'

 

Članak 79.

U članku 73. iza podstavka 2. dodaju se novi podstavci 3., 4., 5. i 5. koji glase:

            'Javnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu čine prometna i ulična mreža, mreža plinoopskrbe, elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje otpadnih sanitarnih i oborinskih voda te elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema.

            Prikazani smještaji planiranih građevina i uređaja (cjevovodi, kabeli, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, trafostanice i sl.), javne i komunalne infrastrukturne mreže u grafičkom dijelu Plana, usmjeravajućeg su značenja i dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe, koje bitno ne odstupaju od koncepcije rješenja.

            Konačni smještaj i broj površinskih infrastrukturnih građevina (transformatorskih stanica, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme i sl.) utvrdit će sukladno tehničkim i sigurnosnim zahtjevima za pojedinu građevinu te prema potrebama potrošača, tako da broj i smještaj tih građevina prikazan u grafičkom dijelu Plana nije obvezujući.

            Linijske građevine javne i komunalne infrastrukture (cjevovodi, kabeli, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema i sl.) u pravilu je potrebno voditi uličnim koridorima  u skladu sa planiranim rješenjem rekonstrukcije postojećih prometnica, odnosno rješenjem izgradnje brzih cesta, ukoliko broj i smještaj tih građevina nije drugačije prikazan u grafičkom dijelu Plana.'

 

Članak 80.

U članku 74. stavak 1. podstavak 3. briše se.

 

Članak 81.

Članak 77. mijenja se i glasi:

'Prostornim planom utvrđeni su koridori i građevine za postojeće i planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste na području Općine Rakovica.

Prometni koridori državne ceste i državne željeznice moraju biti tako uređeni da se stambena naselja s kojima graniče zaštite od nepovoljnih utjecaja (buka, ispušni plinovi i sl.).

            Cestovni promet odvijati će se sukladno važećem Zakonu o cestama na temelju Planom utvrđene cestovne mreže razvrstanih i nerazvrstanih javnih cesta i putova.

            Koridori za pojedine kategorije cesta su prostori u kojima nije dozvoljena gradnja ili rekonstrukcija građevina visokogradnje, a utvrđuju se za:

Prometni sustav-ceste

Širine koridora u m

u naselju

van naselja

1. Državne ceste

a) s 2 kolne trake

50 m

100 m

b) s 4 kolne trake

75 m

120 m

2. Županijske ceste

 

20 m

40 m

3. Lokalne ceste

 

15 m

20 m

         

 

            Kod prolaza državne, županijske ili lokalne ceste kroz gusto izgrađeno građevinsko područje naselja širina koridora navedenog u stavku (4) ovog članka može biti i manja uz suglasnost nadležnih službi.

            Održavanje cesta provoditi će se temeljem posebnih propisa o javnim cestama.

            U lokacijskoj dozvoli mora biti prostorno definirana udaljenost osovine prometnice ili križanja, niveleta prometnice i poprečni profil, susjednih objekata i prateće građevine vezane uz cestu.

            Građevno zemljište za javne ceste čine građevne čestice svih površina uz cestu: usjeka, nasipa, potpornih i obložnih zidova, rigola, bankina, pješačkih i biciklističkih staza, te kolnika.

Građevinska čestica javne ceste izvan građevinskog područja regulira se lokacijskom dozvolom u skladu s Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o cestama.

Građevna čestica za javne i druge prometne površine u građevinskom području definiraju se prostornim planovima užeg područja u skladu s Zakonom o prostornom uređenju.

            U građevnoj čestici uz javne prometnice obuhvaćene su i čestice na kojima se nalaze i sve prateće građevine i sadržaji: benzinske crpke, servisi, objekti za pružanje usluga putnicima i vozilima, odmorišta, vidikovci, prostori službi održavanja ceste.

            Nivelete prometnica, površina i objekata u sklopu prometnice određuju se u skladu s estetskim, tehničkim i posebnim uvjetima (za građevine i cjeline pod zaštitom), te prema postojećim i budućim površinama.

            Minimalni poprečni nagibi prometnica i površina su 2%, a maksimalni 5% s riješenom odvodnjom.

Ostala se planirana komunalna infrastruktura u pravilu vodi u koridorima postojećih i planiranih prometnica (ceste, pješačke i biciklističke staze), a u skladu s tehničkim zahtjevima pojedine vrste infrastrukture.

Vođenje van navedenih koridora moguće je ako se vođenjem u koridoru prometnica ne mogu ispuniti tehnički zahtjevi sustava ili se time znatno povećava cijena izvođenja samog sustava.

Izuzetak su državne ceste, gdje se infrastruktura može voditi i na drugi način, a vezano na posebne uvjete dobivene od strane nadležnog tijela za upravljanje tim cestama.

Ovim Prostornim planom se predviđa mogućnost gradnje i uređenja biciklističkih staza tako da im širina bude min 1, 0 m za jedan smjer, odnosno 2,0 za dvosmjerni promet.'

 

Članak 82.

Iza članka 77. dodaje se naslov 'Javni prijevoz' i novi članak 77a. koji glasi:

'Ovim Prostornim planom se predviđa korištenje mjesnih i međumjesnih ulica za javni prijevoz.

Na odgovarajućim mjestima potrebno je predvidjeti proširenja za stajališta s nadstrešnicama za putnike.'

 

Članak 83.

Iza članka 77a. dodaje se naslov 'Zračni promet' i novi članak 77b. koji glasi:

 

'Razvoj zračnog prometa prema Prostornom planu Karlovačke županije, a koji se odnosi na nove zračne luke i helidrome, odvijat će se u skladu sa Zakonom o zračnom prometu te propisima za gradnju objekata i prateće infrastrukture.

Prostorni plan određuje smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) unutar naselja Rakovica (moguće koristiti igralište). Veličina prostora helidroma iznosi cca dvije dužine helikoptera, odnosno 18,0m (HOL). Prateći sadržaji, obuhvaćeni posebnim programom, lociraju se prema mogućnostima odabrane lokacije.

Za nove helidrome (sletišta i uzletišta za helikoptere) minimalna pogodna površina mora biti 80×80 metara, a za posebne namjene prema propisima za tipove letjelica.'

 

Članak 84.

Iza članka 77b. dodaje se naslov 'INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA' i novi članak 77c. koji glasi:

 

'Prostorni plan, u kartografskom prikazu 2. Infrastrukturni sustavi i mreže, određuje trase mreže sustava infrastrukture.

Vodovi mreže infrastrukture u naseljima polažu se prema načelu:

-          u gabaritu ceste smještava se tzv. fiksna infrastruktura: kanalizacija, odvodnja, hidrantska mreža i plinovod;

-          ispod nogostupa i u zaštitnom neizgrađenom pojasu smještavaju se instalacije vode i plina (mogu se položiti u zajedničkom rovu, a prema uvjetima komunalnih poduzeća);

-          vodovi elektrike odvajaju se od telekomunikacijske mreže prema uvjetima komunalnih poduzeća;

-          na sustav površinske odvodnje cesta priključuju se i odvodnje sa krovova i prilaza stambenim i javnim zgradama.

 

Širine infrastrukturnih koridora Prostorni plan utvrđuje prema tablici:

 

 

Infrastrukturni sustavi

Širine koridora u metrima

postojeća

planirana

Telekomunikacije

kablovska kanalizacija

međunarodni

1

1

magistralni

1

1

Vodoopskrba i odvodnja

vodovi

magistralni

6

10

ostali

6

10

kolektori

magistralni

6

10

Energetika

plinovod

međunarodni

40

100

magistralni

20

60

dalekovodi

dalekovod 400kV

50

200 (60 projektirani)

dalekovod 220kV

40

100 (50 projektirani)

dalekovod 110kV

30

100 (50 projektirani)

dalekovod 35kV

20

70 (25 projektirani)

 

 

Izgradnja sustava infrastrukture ostvarivat će se u skladu s Prostornim planom i programima i projektima javnih komunalnih poduzeća.

Pojedini dijelovi sustava infrastrukture mogu se izvoditi po fazama, s time da svaka faza mora biti funkcionalna cjelina.

 

Članak 85.

Iza članka 77c. dodaje se naslov 'Vodoopskrba' i novi članak 77d. koji glasi:

 

'Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe na području Općine Rakovica kojim su obuhvaćeni postojeći i planirani cjevovodi te postojeće i planirane vodospreme i crpne stanice za potrebe snabdijevanja same Općine Rakovica te povezivanje vodoopskrbnih sustava.

Vodovodna mreža, kod radova rekonstrukcije ili kod polaganja novog dijela mreže, se ukapa najmanje 80cm ispod površine tla, a prema uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća.

Vertikalni i horizontalni razmak između instalacija izvodi se minimalno 50 cm. Prijelaz preko vodotoka, pruge ili ceste izvodi se obavezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje toplinske zaštite cjevovoda kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog ili drugog pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima.

Uz javne prometnice unutar planiranih, a po mogućnosti i unutar postojećih dijelova naselja izvodi se mreža hidranata u skladu s važećim Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara. Najveća među-udaljenost hidranata je 80,0 metara, a najmanji presjek dovoda je Ø100 mm. Minimalna udaljenost hidranata od zida građevine je 5,0 m.

Veći korisnici gospodarske namjene (s potrošnjom većom od 5 l/s), do izgradnje regionalnog vodovoda, u obvezi su graditi zasebne interne vodovodne mreže s uređajima za protupožarnu zaštitu, što uključuje prikupljanje kišnice.

Rekonstrukciju magistralnih vodova, izgradnju potrebnih vodosprema, prekidnih komora i crpnih stanica uskladiti s stanjem vodoopskrbnog sustava i planiranim potrebama u suglasnosti s nadležnim organima.

Ako na dijelu građevnog područja na kojem će se graditi objekt ne postoji vodovodna mreža, opskrba vodom rješava se prema mjesnim prilikama. Objekti i uređaji koje služe za opskrbu vodom moraju biti sagrađeni i održavani prema postojećim propisima i s obzirom na podzemne vode locirani uzvodno od mogućih onečistaća kao što su: fekalne jame, gnojnice, kanalizacijski vodovi i okna, otvoreni vodotoci ili bare i slično.'

 

Članak 86.

Iza članka 77d. dodaje se naslov 'Odvodnja' i novi članak 77e. koji glasi:

'Prostornim planom utvrđen je sustav i način odvodnje i sabiranja otpadnih voda.

Otpadne vode planom predviđenog područja sakupljaju se u sustav kanalizacije koja se priključuje na planirani kanalizacijski sustav te preko uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (u planu), ispuštaju u recipijent.

Otpadne vode ostalih stambenih naselja na području Općine Rakovica sakupljaju se u septičkim nepropusnim jamama ili izgrađuju zaseban sanitarni kanalizacijski sustav s vlastitim uređajem za pročišćavanje, a ovisno o mjesnim prilikama i posebnim uvjetima tijela nadležnog za zaštitu voda.

Sve trase fekalne i oborinske kanalizacije odrediti će se na bazi glavnih projekata kanalizacijske mreže.

Prilikom izrade glavnih i izvedbenih projekata kanalizacijske mreže odrediti točan položaj svih instalacija infrastrukture kako situacijsko tako i visinski, a u ovisnosti o postojećim instalacijama.

Za kanalizacijsku mrežu nije potrebno osiguravati poseban koridor zaštite cjevovoda.

Veličina čestice za smještaj uređaja za pročišćavanje utvrdit će se na bazi glavnih projekata samog uređaja. Uvjeti ispuštanja otpadne vode nakon pročišćavanja utvrdit će se na bazi vodozaštitne zone u kojoj se uređaj nalazi i vodopravnih uvjeta Hrvatskih voda.

U glavnim projektima moguće je i drugačije povezivanje pojedinih naselja na uređaj za pročišćavanje ako se prethodno dokaže studijom odvodnje da je to bolje rješenje.

Upuštanje otpadnih voda u sustav javne kanalizacije industrijskih pogona uvjetuje se njihovom pred obradom na razinu sanitarnih otpadnih voda, odnosno pročišćenih od ulja i masti, kiselina, lužina i drugih opasnih tekućina.'

 

 

Članak 87.

Iza članka 77e. dodaje se novi članak 77f. koji glasi:

'Oborinske vode iz stambenih zona, zona gospodarske namjene i s prometnih površina sakupljaju se u sustav odvojen od sanitarne kanalizacije i odvode se na uređaje, separatore za sakupljanje ulja i masti, prije ispuštanja u recipijent.

Priključenje na sustav javne kanalizacije se izvode putem revizijskih i priključnih okana, najmanje dubine 1,0 metra od gornje površine cijevi, na način kako to propisuje poduzeće nadležno za mjesnu odvodnju.

Odvodnja s prostora kamenoloma (otpadna ulja, nafta i derivata, aditiva i sl.) rješava se zasebnim uređajem za pročišćavanje s učinkom kakvoće vode II. stupnja. Rješenja se utvrđuju na temelju projekta odvodnje.

Gradnja magistralnih kolektora odvodnje, zajedno s pročistačima izvan građevnih područja utvrđenih ovim Planom obavljat će se u skladu s posebnim uvjetima mjerodavne ustanove zadužene za odvodnju. Ako treba izgraditi pročistač unutar građevnog područja ili u njegovoj neposrednoj blizini treba izraditi odgovarajuću studiju utjecaja na okoliš.

 

Na području gdje nije izgrađena kanalizacija, na građevnoj čestici treba izgraditi nepropusnu sabirnu jamu, septičke jame ili tipske uređaje za pročišćavanje otpadnih voda drugog ili odgovarajućeg stupnja ili nekim drugim načinom pročišćavanja - biljni uređaji, itd. Najmanja udaljenost potpuno ukopane septičke jame od ruba građevinske čestice smije biti 1,0 m.

Septičke jame moraju biti potpuno ukopane. Septičke jame i druge građevine za odvodnju moraju biti izvedene kao nepropusne.

Za gradnju gospodarskog objekta, u kojoj se obavljaju djelatnosti koje zagađuju vode, u određivanju uvjeta uređenja prostora treba odrediti posebne mjere zaštite okoliša vezane za način rješavanja odvodnje otpadnih voda.'

 

Članak 88.

Iza članka 77f. dodaje se naslov 'Elektroopskrba' i novi članak 77g. koji glasi:

'Prostorni plan utvrđuje postojeću i planiranu elektroenergetsku mrežu.

Definiranje prostora za elektroenergetske objekte nije moguće svesti na neke unaprijed definirane veličine već svaki objekt svojim tehničkim, zemljopisnim i ostalim zahtjevima određuje i svoju veličinu. Generaliziranje veličine koridora ili površine trafostanice određenog naponskog nivoa nije moguće.

Rekonstrukcija postojećih i gradnja novih elektroenergetskih građevina (dalekovodi, rasklopno postrojenje i trafostanice), kao i kabliranje vodova određuje se lokacijskim dozvolama temeljenim na rješenjima Prostornog plana i uvjetima HEP-a.

Regulativa koja tretira segment elektoenergetike opisana je u velikom broju članaka “Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 do 400 kV”. '

 

Članak 89.

Iza članka 77g. dodaje se novi članak 77h. koji glasi:

'Isključuje se građenje novih građevina u koridoru dalekovoda, osim iznimno, a na temelju posebnih uvjeta koje utvrđuje HEP.

Prostor u koridorima dalekovoda mora biti tako uređen da se spriječi možebitna pojava požara.'

 

 

Članak 90.

Iza članka 77h. dodaje se novi članak 77i. koji glasi:

'Prostorni plan određuje obvezu izvedbe javne rasvjete za javne površine u naseljima, ovisno o posebnostima pojedinih sadržaja (stanovanje, turizam, javne zgrade, prometne površine, spomenici i dr.).

Uvjeti uređenja za javnu rasvjetu utvrđuju se lokacijskim dozvolama, a u posebnim slučajevima na temelju urbanističkih i detaljnih planova uređenja i rješenja izrađenih na temelju posebnih uvjeta tijela nadležnih za zaštitu spomenika kulture, HEP-a i nadležnih komunalnih poduzeća.'

 

Članak 91.

Iza članka 77i. dodaje se naslov 'Opskrba plinom' i novi članak 77j. koji glasi:

'Uvjeti za izgradnju mreže, mjerno redukcijske stanice, gradnju lokalnih plinovoda i priključenje potrošača određuje se lokacijskim dozvolama temeljenim na Prostornom planu, posebnim propisima i u suradnji s komunalnim poduzećima.'

 

 

Članak 92.

Iza članka 77j. dodaje se naslov 'Pošta i telekomunikacije' i novi članak 77k. koji glasi:

'Prostorni plan prikazuje mrežu pošta i telekomunikacija s pripadajućim komutacijskim pristupnim čvorovima (područnim telefonskim centralama).

Svi objekti, osim komunalnih, priključuju se na nepokretnu TK mrežu te opremaju telekomunikacijskom instalacijom kapaciteta i izvedbe prilagođene njihovoj veličini i namjeni.

Gradnja zgrada ili postavljanje samostojećih ormara aktivnih elemenata nepokretne TK mreže moguća je unutar građevinskog područja naselja. Oblik zgrada i samostojećih ormara TK mreže potrebno je oblikom uklopiti u ambijent naselja.

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju kabelske kanalizacije radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana;

Omogućava se dogradnja, odnosno rekonstrukciju te eventualno izgradnja novih građevina, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatora, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih koncesionara.

Kabelska kanalizacija kapacitetom mora omogućiti postavljanje vodova više operatora uključujući i operatore kabelske televizije te sadržavati i određenu rezervu (rezervne cijevi);

Nova telekomunikacijska infrastruktura za pružanje javnih telekomunikacijskih usluga putem telekomunikacijskih vodova mora omogućiti efikasnu i ekonomičnu izgradnju širokopojasnih žičnih i optičkih mreža i za generacije budućih mrežnih tehnologija, a istovremeno mora biti kompatibilna s postojećim tehnologijama;

Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica, tj. u zoni pješačkih staza ili zelenih površina s jedne ili obje strane kolnika, ovisno o namjeni površina;

Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) i povezana oprema prema načinu postavljanja, dijeli se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvat) i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima.

Gradnja osnovnih postaja za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže kao građevina od važnosti za državu predviđena je u skladu sa Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži, kojim je određeno da područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i željezničke prometnice te važnije plovne putove na unutrašnjim vodama i teritorijalnom moru RH.

Svaka gradnja i postavljanje antenskih prihvata i stupova mora biti u skladu sa svim važećim propisima i zakonima, a naročito uz zaštićenu kulturnu baštinu.'

 

Članak 93.

Iza članka 77k. dodaje se novi članak 77l. koji glasi:

 

'Unutar zone elektroničke komunikacijske infrastrukture uvjetuje se gradnja samostojećeg antenskog stupa takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, odnosno prema tipskom projektu koji je potvrđen rješenjem Ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i gradnju.

Iznimno od prethodnog stavka ovog članka, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju izgradnju jednog stupa koji ima takve karakteristike da može primiti sve zainteresirane operatore (visina i sl.) dozvoljava se izgradnja nekoliko nižih stupova, koji na zadovoljavajući način mogu pokriti planirano područje signalom.

Dopušteno je postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim građevinama u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima, koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja lokacijske dozvole.'

 

Članak 94.

Iza članka 77l. dodaje se novi članak 77m. koji glasi:

 

'Kućne telekomunikacijske instalacije (unutar građevina) treba projektirati i izvoditi prema Pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (HAKOM, prosinac 2009.)'

 

Članak 95.

U članku 78. stavak 1. iza riječi 'Plitvička jezera' dodaju se riječi '(od 1949. godine)'.

 

Članak 96.

(1) U članku 79. stavak 1. podstavak 2. iza riječi 'okolicom ulaza' dodaju se riječi '– značajni krajobraz (preventivna zaštita od 2008. godine)'.

(2) U podstavku 3. riječ 'potok' zamjenjuje se rječju 'ponor'.

 

Članak 97.

Iza članka 79. dodaje se novi članak 79a. koji glasi:

'Za zaštitu i očuvanje temeljnih vrijednosti područja nacionalnog parka Pltivička jezera najvažnije je donošenje i provedba njegovog prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja.

 

Elemente krajobraza u zaštićenim područjima ali i ostalim krajobrazno vrijednim područjima treba štititi u cijelosti, pri čemu posebno mjesto zauzimaju raznovrsni ekološki sustavi i stanišni tipovi, u kombinaciji s elementima ruralnog krajobraza, formiranima u uvjetima lokalnih tradicija korištenja prostora u različitim gospodarskim i povijesnim okolnostima (kao posljedica uravnoteženog korištenja poljoprivrednog zemljišta za biljnu proizvodnju i stočarstvo). U planiranju je potrebno provoditi interdisciplinarna istraživanja temeljena na vrednovanju svih krajobraznih sastavnica, naročito prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti unutar granica obuhvata plana. Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti. U planiranju vodnogospodarskih zahvata treba voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu.

 

U prostornom planiranju i uređenju na svim razinama voditi računa da se zadrži krajobrazna raznolikost i prirodna kvaliteta prostora uz uvažavanje i poticanje lokalnih metoda gradnje i graditeljske tradicije. Treba poticati uporabu autohtonih materijala (npr. drvo, kamen) i poštivanja tradicionalnih arhitektonskih smjernica prilikom gradnje objekata specifične namjene.

 

U krajobrazno vrijednim područjima potrebno je očuvati karakteristične prirodne

značajke te je u tom cilju potrebno:

  • sačuvati ih od prenamjene te unaprjeđivati njihove prirodne vrijednosti i

posebnosti u skladu s okolnim prirodnim uvjetima i osobitostima da se ne bi narušila

prirodna krajobrazna slika,

  • odgovarajućim mjerama sprječavati šumske požare,
  • uskladiti i prostorno organizirati različite interese,
  • posebno ograničiti i pratiti građevinsko zauzimanje neposredne obale,
  • izbjegavati raspršenu izgradnju po istaknutim reljefnim uzvisinama, obrisima, i

uzvišenjima te vrhovima kao i dužobalnu izgradnju,

  • izgradnju izvan granica građevinskog područja kontrolirati u veličini gabarita i izbjegavati postavu takve izgradnje uz zaštićene ili vrijedne krajobrazne pojedinačne elemente,
  • štititi značajnije vizure od zaklanjanja većom izgradnjom,
  • planirane koridore infrastrukture (prometna, elektrovodovi i si.) izvoditi duž prirodne reljefne morfologije.

 

Speleološke objekte treba očuvati izuzimanjem nepovoljnih aktivnosti (eksploatacija mineralnih sirovina, hidrotehnički zahvati, izgradnja i dr.) iz zone u kojoj bi mogli negativno utjecati na ovu, sa stajališta zaštite prirode, iznimno značajnu geobaštinu.

 

Nužno je osigurati provođenje mjera revitalizacije za staništa u zaštićenim područjima (i ostalim područjima s ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima) izloženim zaraštavanju i zatrpavanju (travnjaci, bare, lokve, špilje i dr.) - kroz osiguranje poticaja ili organiziranje košnje i čišćenja od strane nadležnih javnih ustanova zaštite prirode. Po potrebi navedene ustanove trebaju sukladno Zakonu o zaštiti prirode sklapati ugovore o skrbi za pojedina zaštićena područja ili njihove dijelove.

 

Preporučljivo je izraditi i provoditi programe razvoja održivog turizma u zaštićenim područjima, s naglaskom na definiranje prihvatnog kapaciteta područja ("carrying capacity").

 

Do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja predloženih za zaštitu, ograničiti izgradnju novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata. Po donošenju planova upravljanja za zaštićena područja, uskladiti sve aktivnosti s budućim mjerama zaštite tog područja, u suradnji s nadležnom institucijom/javnom ustanovom.'

 

Članak 98.

U članku 81. stavak 2. iza riječi 'površina' dodaju se riječi 'za ekoproizvodnju'.

 

 

Članak 99.

Iza članka 80. dodaje se novi članak 81a. koji glasi:

 

            'Prema Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske, šire područje Općine Rakovica je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili zaštićenih vrsta sisavaca. To su sljedeće vrste ugroženih sisavaca:

  • § širokouhi mračnjak (Barbastello barbastellus)
  • § vuk (Canis lupus)
  • § sivi puh (Glis glis)
  • § europski zec (Lepuseuropaeus)
  • § vidra (Lutra lutra)
  • § ris (Lynx lynx)
  • § dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi)
  • § puh orašar (Muscardinus avellanarius)
  • § velikouhi šišmiš (Myotis bechsteini)
  • § dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii)
  • § riđi šišmiš (Myotis emarginatus)
  • § veliki šišmiš (Myotis myotis)
  • § močvarna rovka (Neomys anomalus)
  • § mali večernjak (Nyctalus leisleri)
  • § sivi dugoušan (Plecotus austriacus)
  • § reliktni dugoušan (Plecotus macrobullaris)
  • § južni potkovnjak (Rhinolophus euryale)
  • § veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum)
  • § mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros)
  • § vjeverica (Sciurus vulgaris)
  • § smeđi medvjed (Ursus arctos)

 

          Obzirom na prisutna staništa, kao i uzimajući u obzir podatke ornitoloških studija i Crvenu knjigu ugroženih ptica Hrvatske, šire područje Općine Rakovica je stvarno ili potencijalno područje rasprostranjenosti većeg broja ugroženih i/ili zaštićenih ptica. To su sljedeće vrste ugroženih ptica:

  • § ćuk batoglavac (Aegolius funereus)
  • § vodomar (Alcedo atthis)
  • § suri orao (Aquila chrysaetos)
  • § golub dupljaš (Columba oenas)
  • § sirijski djetlić (Dendrocopos syriacus)
  • § crna žuna (Dryocopus martius)
  • § sivi sokol (Falco peregrinus)
  • § bjelovrata muharica (Ficedula albicollis)
  • § mala muharica (Ficedula parva)
  • § mali ćuk (Glaucidium passerinum)
  • § sivi svračak (Lanius minor)
  • § ševa krunica (Lullula arborea)
  • § škanjac osaš (Pernis apivorus)
  • § troprsti djetlić (Picoides tridactylus)
  • § siva žuna (Picus canus)
  • § jastrebača (Strix uralensis)
  • § pjegava grmuša (Sylvia nisoria)
  • § tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus)

 

          Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske, područje Općine Rakovica je stanište sljedećih strogo zaštićenih vrsta vodozemaca i gmazova:

  • § gatalinka (Hyla arborea)
  • § ribarica (Natrix tessellata)

 

          Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske, područje Općine Rakovica je područje rasprostranjenja većeg broja ugroženih vrsta riba:

  • § dvoprugasta uklija (Alburnoides bipunctatus)
  • § potočna mrena (Barbus balcanicus)
  • § ukrajinska paklara (Eudontomyzon mariae)
  • § krkuša (Gobio gobio)
  • § keslerova krkuša (Gobio kessleri)
  • § tankorepa krkuša (Gobio uranoscopus)
  • § mladica (Hucho hucho)
  • § manjić (Lota lota)
  • § potočna pastrva (Salmo trutta)
  • § nosara (Vimba vimba)

 

          Prema Crvenoj knjizi danjih leptira Hrvatske (u pripremi), područje Općine Rakovica je stanište više strogo zaštićenih vrsta leptira:

  • § močvarna riđa (Euphrydryas aurinia)
  • § mala svibanjska riđa (Euphrydryas maturna)
  • § Niklerova riđa (Mellicta aurelia)
  • § crni apolon (Parnassius mnemosyne)
  • § žednjakov plavac (Scolitantides orion)
  • § uskršnji leptir (Zerynthia polyxena)

 

          S obzirom na prisutnost odgovarajućeg staništa, ovo je područje obitavanja sljedećih predstavnika podzemne faune prema Crvenoj knjizi podzemne faune Hrvatske (u tisku):

  • § špiljski cjevaš (Marifugia cavatica)
  • § kordunska špiljska vodenbabura (Monolistra ceaeca meridionalis)
  • § Babićeva špiljska kozica (Troglocaris anophtalmus intermedia)

 

          Detaljan popis s mjerama zaštite staništa nalazi se u stručnoj podlozi pod nazivom Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Rakovica, kojeg je izradio Državni zavod za zaštitu prirode u rujnu 2010. godine, a sastavni je dio prostornog plana.'

 

Članak 100.

Iza članka 81a. dodaje se novi članak 81b. koji glasi:

 

'Na području Općine Rakovica, sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže, nalaze se kopnena područja ekološke mreže, međunarodno važna područja za ptice, morska područja Nem-a i točkasti lokaliteti NEM-a. Ekološka mreža RH na području Općine Rakovica obuhvaća sljedeće:

-          Područja važna za divlje svojte i stanišne tipove

  • točkasti lokaliteti NEM-a 'Dumenčića špilja' (HR2000026), 'Baraćeva špilja – donja' (HR2000004) i 'Kukićeva špilja – gornja' (HR2000066), 'Rodića špilja (u blizini)' (HR2000112), 'Kukuruzovićeva špilja (u blizini)' (HR2001113) i 'Slunjčica (u blizini)' (HR2000596)

 

  • kopneno područje NEM-a 'Korana' (HR2000595),

 

-          Međunarodno važna područja za ptice

 

  • područja važna za ptice te ostale svojte i staništa 'Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika' (HR5000019) i 'Nacionalni park Plitvička jezera (s Vrhovinskim poljem)' (HR5000020),
  • međunarodno važna područja za ptice 'Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika' (HR1000019) i 'Nacionalni park Plitvička jezera (s Vrhovinskim poljem)' (HR1000020).

 

Za područje Ekološka mreža RH na području Općine Rakovica navode se sljedeće mjere zaštite:

  • Provoditi smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže propisane Uredbom o proglašenju ekološke mreže (N.N. 109/07), te donijeti i provoditi Plan upravljanja s ciljem očuvanja svakog područja ekološke mreže, te očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštite prirodnih vrijednosti.

 

  • Svi planovi, programi i/ili zahvati koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže podliježu ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, sukladno članku 36. Zakona o zaštiti prirode (N.N. 70/05, 139/08) i članku 3. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (N.N. 118/09). Od zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na područja ekološke mreže posebice treba izdvojiti planirane radove regulacije vodotoka, hidroelektrane, vjetroelektrane, prometne koridore i razvoj turističkih zona.

 

  • Izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa te provoditi praćenje stanja (monitoring) kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjima ekološke mreže.'

 

Članak 101.

Iza članka 81b. dodaje se novi članak 81c. koji glasi:

 

'Ekološki značajna područja koja se nalaze na području Općine Rakovica treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06.) Na području Općine Rakovica utvrđeni su ugroženi i rijetki tipovi staništa (Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica; Ilirsko-dinarske vapnenačke stijene; Gorska, pretplaninska i planinska točila; Mezofilne livade Srednje Europe; Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima; Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače; Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci; Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume; Dinarske bukovo-jelove šume)za koje treba provoditi mjere zaštite staništa dane u stručnoj podlozi pod nazivom Podaci o vrstama, staništima, zaštićenim i evidentiranim područjima i područjima ekološke mreže RH s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Rakovica, kojeg je izradio Državni zavod za zaštitu prirode u rujnu 2010. godine, a sastavni je dio prostornog plana.'

 

Članak 102.

Članak 82. briše se.

 

Članak 103.

Članak 83. mijenja se i glasi:.

 

'Na temelju Konzervatorske podloge sa skraćenim sadržajem za Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Rakovica, nepokretna kulturna dobra prikazana su na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora te su pregledno dani u sljedećoj tabeli:

 

tabelarni Popis nepokretnih kulturnih dobara po naseljima za područje Općine rakovica

 

TUMAČ OZNAKA TABELARNOG PRIKAZA

 

KTO

KARTOGRAFSKA OZNAKA

 

SZ

STANJE ZAŠTITE

 

 

PMZ

PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE

 

AL -  Arheološki lokalitet

OG - Obrambena građevina

SG - Sakralna građevina

CG - Civilna građevina

EG - Etnološka građevina

        (tradicijska kuća/okućnica)

GG - Gospodarska građevina

MO - Memorijalno obilježje

MG - Memorijalna građevina

 

Z – Zaštićeno kulturno  dobro

P – Preventivno zaštićeno

       kulturno dobro

E – Evidentirano kulturno dobro

             

 

 

 

 

Z – Zaštićeno kulturno dobro

P – Preventivno zaštićeno

       kulturno dobro

E – Evidentirano kulturno dobro

 

 

 

RB

LOKACIJA

NAZIV

ADRESA

GRUPA

VRSTA

KTO

SZ

PM  Z

 

BREZOVAC

  1. 1.

BREZOVAC

RUŠEVINE PRAVOSLAVNE CRKVE SV. PETKE

SAKRALNA GRAĐEVINA

SG 01

E

E

  1.  

BREZOVAC

BUNAR

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 01

E

P

  1.  

BREZOVAC

SV. PETKA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 01

E

E

 

BROĆANAC

  1.  

BROĆANAC

IZVOR „VRELO“

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 02

E

P

  1.  

BROĆANAC

BROĆANAC BB

TRADICIJSKA KUĆA

EG 01

E

E

  1.  

BROĆANAC

BROĆANAC 36, KUKURUZANA

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 03

E

E

  1.  

BROĆANAC

SPOMENIK NOB

MEMORIJALNO OBILJEŽJE

MO 01

E

E

  1.  

BROĆANAC

STRAŽIŠTE

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 02

E

E

 

ČATRNJA

  1.  

ČATRNJA

MLIN NA KORANI

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 04

E

E

  1.  

ČATRNJA

MOST NA KORANI

CIVILNA GRAĐEVINA

CG 01

E

E

  1.  

ČATRNJA

HODAKOVA PEĆINA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 03

E

P

 

ĆUIĆ BRDO

  1.  

ĆUIĆ BRDO

BUNAR „STUBALJ“

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 05

E

P

 

DRAGE

  1.  

DRAGE

ŽUPNA CRKVA SV. JELENE KRIŽARICE

SAKRALNA GRAĐEVINA

SG 02

E

E

 

DREŽNIK GRAD

  1.  

DREŽNIK GRAD

RUŠEVINE STAROG GRADA DREŽNIKA

OBRAMBENA GRAĐEVINA

OG 01

Z

Z

  1.  

DREŽNIK GRAD

ŽUPNA CRKVA SV. ANTUNA PADOVANSKOG

SAKRALNA GRAĐEVINA

SG 03

E

E

  1.  

DREŽNIK GRAD

BUNAR „VALNOVAC“

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 06

E

P

  1.  

DREŽNIK GRAD

RUŠEVINE VRANJIĆ MLINA

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 07

E

E

  1.  

DREŽNIK GRAD

RUŠEVINE STIPIĆEVOG MLINA

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 08

E

E

  1.  

DREŽNIK GRAD

POJILO

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 09

E

E

  1.  

DREŽNIK GRAD

BUNAR „POLJAKOV BUNAR“

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 10

E

E

  1.  

DREŽNIK GRAD

VRANJKOVA PEĆINA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 06

E

P

  1.  

DREŽNIK GRAD

STARI GRAD DREŽNIK

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 07

Z

Z

  1.  

DREŽNIK GRAD

ANTIČKI NOVAC – NEPOZNATA LOKACIJA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

Bez ozn.

E

E

 

GORNJA MOČILA

  1.  

G. MOČILA

RUŠEVINE PRAVOSLAVNE CRKVE

SAKRALNA GRAĐEVINA

SG 04

E

E

  1.  

G. MOČILA

G. MOČILA 98

TRADICIJSKA OKUĆNICA

EG 02

E

E

  1.  

G. MOČILA

G. MOČILA 102

TRADICIJSKA KUĆA

EG 03

E

E

  1.  

G. MOČILA

BUNAR I CISTERNA

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 11

E

P

  1.  

G. MOČILA

SPOMENIK NOB

MEMORIJALNO OBILJEŽJE

MO 02

E

E

 

IRINOVAC

  1.  

IRINOVAC

SPOMEN OBILJEŽJE MASOVNIH GROBNICA ŽRTAVA IZ DOMOVINSKOG RATA

MEMORIJALNO OBILJEŽJE

MO 06

E

E

 

JELOV KLANAC

 

JELOV KLANAC

JELOV KLANAC BB

TRADICIJSKA KUĆA

EG 04

E

E

 

JELOV KLANAC

REZERVOAR

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 12

E

E

 

JELOV KLANAC

PIŠTENICA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 08

E

P

 

JELOV KLANAC

GVOZDENKA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 09

E

Z

 

KORDUNSKI LJESKOVAC

  1.  

KORDUNSKI LJESKOVAC

RUŠEVINE PRAVOSLAVNE CRKVE SV. PROROKA ILIJE

SAKRALNA GRAĐEVINA

SG 05

E

E

  1.  

 

KORDUNSKI LJESKOVAC

GRAD

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 10

E

P

  1.  

KORDUNSKI LJESKOVAC

SELIŠTE

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 11

E

E

  1.  

KORDUNSKI LJESKOVAC

ŠANAC

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 12

E

P

  1.  

KORDUNSKI LJESKOVAC

BOŽIĆA PEĆINA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 13

E

P

  1.  

KORDUNSKI LJESKOVAC

SV. ILIJA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 14

E

E

 

KORITA

  1.  

KORITA

IZVOR „ŽIVICA“

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 13

E

P

  1.  

KORITA

BUNAR „ŽANIĆEVA VODICA“

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 14

E

E

  1.  

KORITA

BUNAR „ČUBIĆEVA VODICA“

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 15

E

P

 

LIPOVAC

  1.  

LIPOVAC

LIPOVAC BB

TRADICIJSKA OKUĆNICA

EG 05

E

E

  1.  

 

LIPOVAC

RALIĆA PEĆINA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 15

E

P

  1.  

LIPOVAC

KELTSKO ORUŽJE – NEPOZNATA LOKACIJA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

Bez ozn.

E

E

 

LIPOVAČA

  1.  

KOLINOVAC

BUNAR

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 16

E

E

  1.  

ČATRNJA

BUNAR

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 17

E

E

  1.  

LIPOVAČA

SPOMEN OBILJEŽJE MASOVNIH GROBNICA ŽRTAVA IZ DOMOVINSKOG RATA

MEMORIJALNO OBILJEŽJE

MO 07

E

E

 

MAŠVINA

  1.  

MAŠVINA

PRAVOSLAVNA CRKVA PREOBRAŽENJA GOSPODNJEG

SAKRALNA GRAĐEVINA

SG 06

E

E

  1.  

 

MAŠVINA

GRČKA GRADINA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 16

E

P

  1.  

MAŠVINA

VOLARICA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 17

E

P

  1.  

MAŠVINA

VIDOVA PEĆINA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 18

E

P

  1.  

MAŠVINA

PEĆINA S NALAZOM ANTIČKOG I SREDNJOVJEKOVNOG NOVCA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 19

E

P

 

NOVA KRŠLJA

  1.  

NOVA KRŠLJA

NOVA KRŠLJA 33

TRADICIJSKA OKUĆNICA

EG 06

E

E

  1.  

NOVA KRŠLJA

SPOMEN PLOČA

MEMORIJALNA GRAĐEVINA

MO 03

E

E

  1.  

 

NOVA KRŠLJA

BARAĆEVE PEĆINE

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 20

P

Z

 

OŠTARSKI STANOVI

  1.  

OŠTARSKI STANOVI

BUNAR „TOČAK“

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 18

E

P

  1.  

OŠTARSKI STANOVI

OŠTARSKI STANOVI 124, KUKURUZANA 

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 19

E

E

 

RAKOVICA

  1.  

RAKOVICA

ZGRADA OPĆINE

CIVILNA GRAĐEVINA

CG 02

E

E

  1.  

RAKOVICA

ZGRADA STARE ŠKOLE

CIVILNA GRAĐEVINA

CG 03

E

P

  1.  

RAKOVICA

RAKOVICA 32

CIVILNA GRAĐEVINA

CG 04

E

E

  1.  

RAKOVICA

RAKOVICA 9

TRADICIJSKA OKUĆNICA

EG 07

E

E

  1.  

RAKOVICA

SPOMENIK KVATERNIKU

MEMORIJALNA GRAĐEVINA

MO 04

E

P

  1.  

RAKOVICA

SPOMEN KOSTURNICA

MEMORIJALNA GRAĐEVINA

MO 05

E

E

  1.  

RAKOVICA

CISTERNA „VRELO“

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 20

E

E

  1.  

RAKOVICA

IZVOR „JEZERCE“

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 21

E

P

  1.  

RAKOVICA

MOST

CIVILNA GRAĐEVINA

CG 05

E

E

  1.  

RAKOVICA

MOST

CIVILNA GRAĐEVINA

CG 06

E

E

  1.  

 

RAKOVICA

ANTIČKI NOVAC – NEPOZNATA LOKACIJA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

Bez ozn.

E

E

 

SADILOVAC

  1.  

SADILOVAC

PRAVOSLAVNA CRKVA  ROĐENJA BOGORODICE

MEMORIJALNA GRAĐEVINA

MG 01

Z

Z

  1.  

SADILOVAC

ZGRADA ŠKOLE

CIVILNA GRAĐEVINA

CG 07

E

E

  1.  

TOMNOVAC

BUNAR (KRNETIN BUNAR)

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 22

E

E

  1.  

SADILOVAC

POJILO

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 23

E

E

  1.  

 

SADILOVAC

JANKOVIĆA PEĆINA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 21

E

Z

  1.  

SADILOVAC

GAVRANIĆA MOST – RIMSKI PUT

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 22

E

P

 

SELIŠTE DREŽNIČKO

  1.  

KORANA DONJA

MLIN NA KORANI („ŠPOLJARIĆEV  MLIN“), KORANA 18A

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 24

E

P

  1.  

KORANA DONJA

PILANA NA KORANI, KORANA 35

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 25

E

P

  1.  

KORANA DONJA

TRADICIJSKA OKUĆNICA S MLINOM, KORANA 36

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 26

E

P

  1.  

SELIŠTE DREŽNIČKO

GRADINA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 04

E

P

  1.  

SELIŠTE DREŽNIČKO

GAJINA PEĆINA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

AL 05

E

Z

  1.  

SELIŠTE DREŽNIČKO

BUNAR

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 27

E

P

  1.  

SELIŠTE DREŽNIČKO

BUNAR „DRENOVAC“

GOSPODARSKA GRAĐEVINA

GG 28

E

P

  1.  

 

SELIŠTE DREŽNIČKO

TUMULI – NEPOZNATA LOKACIJA

ARHEOLOŠKI LOKALITET

Bez ozn.

E

P

 

 

 

Članak 104.

Iza članka 83. dodaje se novi članak 83a. koji glasi:

'Zakonskim odredbama utvrđuju se obvezni upravni i neupravni postupci, te način i oblici zahvata u zaštićenim cjelinama, na pojedinačnim građevinama i građevinskim sklopovima, arheološkim lokalitetima i zonama, te u kontaktnim područjima (parcelama, kultiviranim ili prirodnim krajolicima koji okružuju spomeničku baštinu).

Posebni konzervatorski postupak provodi se za slijedeće zahvate na građevinama, sklopovima, predjelima i lokalitetima:

  • održavanje postojećih građevina;
  • rekonstrukcije uključujući dogradnje, nadogradnje i preoblikovanja;
  • adaptacije na povijesnim građevinama;
  • rušenja;
  • nova gradnja na zaštićenim parcelama ili predjelima;
  • radovi na arheološkim lokalitetima i područjima.

 

Za sve radnje za koje je ovim planom utvrđena obveza zaštite nadležna ustanova za zaštitu kulturne baštine  - Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Karlovcu - utvrđuje slijedeće:

 

  • posebne uvjete (u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja, lokacijske dozvole i izvan lokacijske dozvole);
  • prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole i izvan građevinske dozvole);
  • konzervatorski i arheološki nadzor u svim fazama radova.

 

Kategoriju pravno ili sa pravnom zaštitom zaštićenih kulturnih dobara imaju sve građevine koje su u ovom Planu registrirani spomenici (R) i preventivno zaštićeni (P).

 

Ovim prostornim planom predlaže se režim zaštite za sve elaborirane građevine.

 

Za sve vrednije građevine, zone i lokalitete utvrđene provedenom inventarizacijom na ovom planu, a koje su ovim planom predložene za zaštitu (Rješenje o preventivnoj zaštiti, Rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra), nadležno tijelo Ministarstva kulture pokrenut će postupak zaštite po službenoj dužnosti.

 

Za građevine označene kao evidentirana baština (E) najčešće lokalne važnosti, opisani postupak nije obvezan, ali je preporučljiv ukoliko organi lokalne uprave u provedbi ovoga Prostornog plana nađu interes i potrebu za savjetodavnim sudjelovanjem Službe zaštite. Mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela se može zatražiti i za građevine izvan predjela zaštite, osobito u dijelu koji graniči sa zaštićenim predjelom, ako se građevine nalaze na osobito vidljivim mjestima.'

 

Članak 105.

Iza članka 83a. dodaje se novi članak 83b. koji glasi:

'U nastavku se navode osnovne smjernice za provedbu dokumenata prostornog uređenja na području Općine Rakovica:

  • zaštitu kulturno povijesnih vrijednosti prostora općine staviti u komplementaran odnos s ostalim relevantnim kriterijima pri donošenju odluke o uređenju prostora;
  • detaljniju konzervatorsku dokumentaciju izrađivati ovisno o dinamici planiranja zahvata u naseljima, građevnim sklopovima ili pojedinačnim građevinama;
  • osigurati materijalne uvjete za nastavak i kontinuiranu zaštitu, odnosno prezentaciju povijesnog sklopa - Starog grada Drežnika sa pripadajućim okolišem, uključujući uređenje komunikacije do starog grada;
  • u ruralnim naseljima sa sačuvanom tradicijskom gradnjom zaustaviti proces njihovog propadanja, a ujedno osigurati revitalizaciju novim sadržajima u okviru postojećih građevina (turizam, kućna radinost, poljoprivreda);
  • isključiti mogućnost otvaranja novih građevinskih područja, odnosno širenja građevinskih zona za dijelove naselja gdje postoje uvjeti za revitalizaciju rijetko sačuvane izvorne strukture;
  • spoj kulturne baštine i prirodnih vrijednosti prostora – osobito bunara i cisterni te mlinova na rijeci Korani - treba rekonstruirati i revitalizirati kroz odrednice održivog razvoja - eko turizma, kulturnog turizma, proizvodnje hrane, starih zanata – što bi se izravno odrazilo na očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva i agrikulturnog krajolika;
  • istražiti i dokumentirati te vrednovati i implementirati u razvoj prostora i aktivnosti spoj kulturne baštine i prirodnih vrijednosti prostora – osobito utvrđenih pećina - treba rekonstruirati i revitalizirati kroz odrednice održivog razvoja - eko turizma, kulturnog turizma, speleološkog i avanturističkog turizma – što bi se izravno odrazilo na očuvanje i obnovu tradicijskog obrambenog graditeljstva i očuvanje ovog jedinstvenog primjera simbioze čovjeka i okoliša;
  • u centralnom administrativnom središtu – Rakovici - potrebno je urbanistički definirati optimalni gabarit naselja u skladu s njegovom strukturom, ambijentalnim vrijednostima i prostornom ekspozicijom, uz očuvanje povijesnih komunikacija;
  • u obnovljenim naseljima štititi osnovnu matricu i prisutne gabarite gradnje, a interpolacije novih građevina na praznim parcelama u građevinskoj zoni provesti poštujući građevinske pravce, tipologiju parcela i građevina, katnost (P, P+1), mjerilo gradnje, odnosno prilagoditi ambijentu, te spriječiti intervencije u krajoliku koje bi ukinule dominantne vizure na naselja ili pojedine građevine;
  • proizvodne kapacitete treba u prostoru oblikovno prilagoditi ambijentalnim i prirodnim vrijednostima prostora;
  • postojeće konfliktne zone i degradacije krajolika treba sanirati posebnim projektima (primjer: kamenolom Broćanac);
  • sve komunikacije treba razvijati u suglasju s prirodnim oblicima, u optimalnim gabaritima s komunalnom opremom, a povijesne puteve obnoviti te staviti u funkciju kulturnog i ruralnog turizma, biciklističkih  i pješačkih puteva i sl.;
  • na cijelom prostoru potrebno je provesti arheološka istraživanja i iskopavanja u svrhu njihove turističke prezentacije;
  • planove i programe gospodarske i društvene djelatnosti treba nužno uskladiti s radom znanstvenih i stručnih institucija;
  • sve zahvate, infrastrukturne objekte, kao i izgradnju novih građevina treba izvoditi uz posebne uvjete i prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Karlovcu.'

 

Članak 106.

Iza članka 83b. dodaje se novi članak 83c. koji glasi:

 

'Na području općine Rakovica ubicirano je ukupno 22 arheološka lokaliteta (4 lokacije – 2 nalaza novčića, jedan keltskog oružja i jedna nekropola tumula nisu ubicirane) od kojih samo Stari grad Drežnik i Baraćeve pećine imaju pravni status zaštite u smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. To je rezultat, prije svega, slabe istraženosti, a ne i važnosti pojedinih arheoloških lokaliteta. Arheološki lokaliteti predstavljaju važan element kulturne baštine, značajan za povijesni i kulturni identitet naroda i prostora u mikro i makro regionalnom smislu.

Upravo zbog stupnja neistraženosti arheološka područja i lokaliteti svrstavaju se u grupu ugroženih i najmanje zaštićenih kulturnih dobara.

Mjere i uvjeti zaštite podrazumijevaju:

  • Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za sve radove koji se provode na kulturnim dobrima uključujući i radove za koje se ne izdaju rješenja i dozvole prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji. Mjere zaštite utvrditi će nadležno tijelo na zahtjev stranke adekvatnim aktom, prije izdavanja prethodnog odobrenja.
  • Na osnovu rezultata istraživanja utvrdit će se daljnji postupak u zaštiti predmetnog područja ili lokaliteta. Prioritetna istraživanja potrebno je provoditi na područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih i telekomunikacijskih sustava te iskorištavanju mineralnih i drugih sirovina. Ako se pri izvođenju građevinskih ili drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, potrebno je postupiti u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Zaključno, Općina Rakovica je uglavnom potpuno neistražen prostor u arheološkom smislu.'

 

Članak 107.

Iza članka 83c. dodaje se novi članak 83d. koji glasi:

'Unutar zone ekspozicije Starog grada Drežnika, mogući su zahvati isključivo u svrhu arheoloških i konzervatorskih istraživanja unutar posebnog plana obnove, prezentacije i korištenja Starog grada, a sve uz ishođenje prethodnog odobrenja za planirani zahvat od nadležnog konzervatorskog odjela Ministarsva kulture.

Prostorom nije moguće polagati građevine infrastrukture, osim za potrebe funkcije, prezentacije i korištenja Starog grada. Izoliranost, sagledivost i vizualna dominacija Starog grada neposrednom okolicom nesmiju se narušiti. Eventualno potrebne priručne građevine ili skladišta materijala, po okončanju istraživanja i obnove Starog grada, moraju se ukloniti, a teren zajedno s pristupnim putem hortikulturno urediti. Postojeće prostorne i prirodne vrijednosti zone uključujući i kanjon rijeke Korane nesmiju biti narušene novom izgradnjom, moguća je samo obnova mlinova uz revitalizaciju mlinarenja na izvornim lokacijama. Mala prometna propusnost u vidu isključivo pješačkih i biciklističkih staza mora se zadržati.'

 

Članak 108.

Iza članka 83d. dodaje se novi članak 83e. koji glasi:

 

Određuju se sljedeće MJERE I UVJETI ZA ZAŠTITU I OBNOVU INTEGRALNIH KULTURNO  POVIJESNIH I KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI na način da planirani razvoj općine treba temeljiti na uvažavanju i racionalnom korištenju temeljnih vrijednosti prostora, očuvanju kulturno povijesnih obilježja i prostornih vrijednosti što podrazumijeva:

  • revalorizaciju svih zatečenih vrijednosti i planiranje održivog razvoja prema najvišim strukovnim kriterijima, uz kvalitetnu zaštitu utvrđenih vrijednosti i sanaciju degradiranog prostora;
  • zaštitu i očuvanje prirodnog i kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora;
  • zadržavanje karakterističnih toponima, naziva sela, zaselaka, brda, potoka pećina i izvora u kojima se ponekad kriju povijesna značenja;
  • očuvanje i revitalizacija starih sela i zaselaka arhitektonske, etnološke i ambijentalne vrijednosti s pripadajućom parcelacijom;
  • obnova tradicijskog graditeljstva, drvenih tradicijskih kuća, stambenih i gospodarskih sklopova, te mlinova;
  • očuvanje prirodnih značajki kontaktnih područja uz pojedinačne građevine i sklopove (izvori, vodotoci, šume, špilje, kultivirane površine);
  • očuvanje izvornih i tradicijskih poljoprivrednih kultura, ekološkog načina obrade zemlje i autohtonog stočarstva, te proizvodnje hrane;
  • očuvanje i obnavljanje izvornih običaja kao materijalnih i nematerijalnih oblika kulturne baštine.

 

Članak 109.

Članak 84. briše se.

 

Članak 110.

Članak 85. briše se.

 

 

Članak 111.

U članku 87. stavak 1. iza riječi '(papir, staklo, limenke, PET ambalaža i sl.)' stavlja se zarez i dodaju se riječi 'postavom zelenih otoka sukladno Zakonu o otpadu i podzakonskim propisima'.

 

Članak 112.

 U članku 89. stavak 2. mijenja se i glasi:

 

'U slučaju aktiviranja zajedničke lokacije van obuhvata Plana, sadašnje odlagalište na Ćuić Brdu treba zatvoriti i sanirati, nakon čega se može koristiti samo kao rezervna (pretovarna) deponija u slučaju ako se zbog elementarnih nepogoda ili ratnih opasnosti ne može koristiti centralna deponija.'

 

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

            'U naseljima Rakovica, Drežnik Grad, Grabovac, Selište Drežničko, Čatrnja, Oštarski Stanovi i Irinovac postavit će se zeleni reciklažni otoci, sukladno Zakonu o postupanju s otpadom.'

 

Članak 113.

U članku 90. stavak 1. riječi 'stalna deponija' zamjenjuju se riječima 'reciklažna pretovarna stanica'.

 

Članak 114.

Iza članka 94. dodaje se novi članak 94a. koji glasi:

 

'Zbog prirodne i kulturne baštine te razmjerno velikih površina pod zaštitom krajolika, potrebito je neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljšanje i unapređivanje prirodnoga i kultiviranoga (antropogenog) krajolika, kao mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš.

 

U cilju poboljšanja okoliša propisuju se sljedeće mjere:

  • Izgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u radnim zonama, i na svim mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači;
  • Redovito treba čistiti naselje i obalu (rijeke Korane) od krutog i krupnog otpada i sprječavati divlja odlagališta otpadaka po poljodjelskim i šumskim površinama;
  • Smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo (pesticide, umjetno gnojivo i sl.)
  • Sprječavati  korištenje i izgradnju sustava koji proizvode buku i u tome smislu primjenjivati mjere zaštite od buke u skladu s odgovarajućim aktima.
  • Svi planirani turistički kapaciteti moraju biti ili priključeni na sustav odvodnje otpadnih voda ili moraju izgraditi vlastiti sustav odvodnje s biopročistaćem koji će otpadne vode pročistiti do propisane razine u skladu sa zakonom, uredbama, pravilnicima i standardima.'

 

Članak 115.

Iza članka 94a. dodaje se novi članak 94b. koji glasi:

'Na cijelom području obuhvata ovoga Plana, poglavito unutar građevinskih područja, ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili možebitno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju ili vrijednost okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice.

 

U cilju očuvanja okoliša propisuju se sljedeće mjere:

  • na djelotvorni način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti.
  • čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, poljodjelsko zemljište, povremene vodotoke, rijeku Koranu i dr.).
  • uključiti lokalne vlasti u aktivno čuvanje okoliša te zaštitu zaštićenih građevina i područja kroz novčanu potporu i općinske odluke.
  • sprječavati radnje koje potencijalno mogu izazvati nepovoljan utjecaj na okoliš u skladu sa Zakonima, pravilnicima i standardima te u skladu s dokumentima prostornog uređenja širih područja.'

 

Članak 116.

Članak 95. mijenja se i glasi:

'U cilju unapređenja okoliša potrebno je:

  • stvaranje javnoga mnijenja u korist zaštite krajolika, zaštite kulturne i prirodne baštine, smanjenja onečišćenja;
  • kroz dobro osmišljene turističke programe unapređivati zaštitu prostora;
  • u svaki urbanistički plan i arhitektonski projekt ili studiju, bilo koje vrste, ugraditi elemente zaštite okoliša i krajobraznoga oblikovanja;
  • predvidjeti mjere i zahvate koji će osigurati vodozaštitu izvorišta te mjere za sanaciju rijeke Korane zbog njene zapuštenosti i presušenog korita;
  • sanirati divlja odlagališta u prirodi.'

 

Članak 117.

Iza članka 98. dodaje se naslov 'Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti - posebni uvjeti građenja' i novi članak 98a. koji glasi:

'Osnovne mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti sadržane su u rješenjima ovog Plana dok su posebne mjere (sklanjanje ljudi, zaštita od rušenja, požara i potresa) pobliže određuju u okviru planova uređenja užih područja te pri projektiranju građevina, a u skladu s posebnim propisima te ostalim uvjetima i smjernicama ovog Plana.

 

Pri projektiranju građevina obvezno primjenjivati slijedeće:

  • vatrogasne prilaze građevinama planirati u skladu sa propisima; vatrogasni kolni pristup potrebno je osigurati do svih stambenih i/ili smještajnih jedinica i to barem s jedne strane zgrade;
  • u svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje četiri metra, ili manje u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine; ako se građevina izgrađuje kao prislonjena uz susjednu građevinu (na međi):

-          ili mora biti odvojena od susjedne građevine požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 metara;

-          ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 metar ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole;

  • skladišta, pretakališta i postrojenja za zapaljive tekućine i plinove, te skladišta eksploziva planirati na mjestima sukladnim pozitivnim zakonskim odredbama, pravilnicima i normama;
  • prilikom gradnje, ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže, ukoliko ne postoje, predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu sukladno posebnom propisu;
  • za građevine koje se planiraju uz posebne mjere zaštite od požara, uz obvezu ishođenja posebnih uvjeta, propisuje se i obvezno ishođenje suglasnosti od nadležne policijske uprave o pravilnom planiranju protupožarne zaštite; ako za građevinu nije potrebno izdati lokacijsku dozvolu, za glavni projekt potrebno je ishoditi suglasnost nadležne policijske uprave na mjere zaštite od požara;
  • za građevine, za koje se ne zahtijevaju posebne mjere zaštite od požara i građevine iz Pravilnika o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara, nije potrebno ishoditi suglasnost od nadležne policijske uprave glede zaštite od požara;
  • predvidjeti lokacije za izgradnju cisterni za akumulaciju vode.

 

Kod određivanja i proglašavanja zaštićenih dijelova prirode sukladno Zakonu, potrebno je izraditi procjene ugroženosti i planove zaštite od požara u skladu s posebnim propisima i na navedene planove zatražiti suglasnost nadležne policijske uprave ili Ministarstva unutarnjih poslova:

  • na poljoprivrednim i šumskim zemljištima (privatnim i državnim), nalaže se obvezno provođenje svih mjera zaštite od požara, propisanim pozitivnim zakonskim odredbama, pravilnicima i planovima zaštite od požara na pojedinim područjima, uz uvažavanje specifičnosti otvorenih prostora županije, odnosno iskazivanjem pojačanih mjera zaštite od požara na ovim prostorima tijekom čitave godine, a osobito tijekom protupožarne sezone;
  • na šumskim i poljoprivrednim površinama, koje neposredno okružuju naselja, tijekom protupožarne sezone nalažu se pojačane mjere zaštite od požara;
  • za područja zaštićenih dijelova prirode, te šumska i poljoprivredna područja koja neposredno okružuju naselja, s ciljem da se tijekom požarne sezone onemogući njihovo zahvaćanje požarom, prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža.

 

Zona urušavanja zgrade ne smije zahvaćati kolnik ceste. Zona urušavanja oko zgrade iznosi pola njene visine (H/2).

 

Ako između dvije zgrade prolazi cesta, njihova međusobna udaljenost mora iznositi najmanje:

 

Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 metara

 gdje je:

            Dmin   najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti;

            H1       visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj;

H2       visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj.

 

Ako su zgrade iz ovoga stavka, odnosno druge zgrade (zgrada), okrenute zabatima (zabatom) računaju se visine (visina) do krovnog sljemena.

 

Međusobni razmak objekata može biti i manji od navedenog u prethodnom stavku ovog članka pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:

- da je konstrukcija objekta otporna na rušenje od elementarnih nepogoda,

- da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekta neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima.'

 

Članak 118.

Iza članka 98a. dodaje se novi članak 98b. koji glasi:

'Mjere zaštite od elementarnih i ratnih opasnosti prilikom daljnjeg planiranja i uređenja prostora potrebno je provoditi u skladu s Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN br. 29/83, 36/85 i 42/86).

 

Sastavni dio ovog Plana predstavlja i Procjena ugroženosti za Općinu Rakovica sa Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja, koje usvaja Općinsko vijeće.'

 

Članak 119.

Iza članka 100. dodaje se novi članak 100a. koji glasi:

'U planovima užih područja sve obveze u smislu mjera posebne zaštite (u tekstu i kartografskim prikazima) koji proizilaze iz ovih odredbi i Procjene ugroženosti) potrebno je definirati i označiti:

a)         način i smjerove evakuacije naselja, turističkih i poslovnih zona, definirati glavne prometnice koje će se koristiti za evakuaciju ljudi i dobara, predvidjeti zone i objekte koje se nalaze u manje ugroženim područjima i koje su pogodne za zbrinjavanje ljudi (kampovi, domovi, škole, turistički objekti) locirati zone koje nisu ugrožene urušavanjem kao pogodne za prikupljanje evakuiranih osoba; 

b)         definirati lokacije opasnih tvari ukoliko su prisutne u obuhvatu Plana, moguće izvore tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarstvu i prometu, lokacije sirena za uzbunjivanje i obavešćivanje ljudi, zone posebno ugrožene od potresa (velike gustoće, neprimjerena gradnja), lokaciju za deponiranje materijala od urušavanja;

c)         za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (škole, prometni terminali, sportske dvorane, trgovački centri, turistički objekti i veći proizvodni pogoni) definirati obvezu vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN br. 47/06);'

 

Članak 120.

Članak 101. briše se.

 

Članak 121.

Članak 102. mijenja se i glasi:

'Ovim Planom određuje se obveza izrade sljedećih planova nižeg reda:

-          urbanistički plan uređenja turističke zone Korana

-          urbanistič ki plan uređenja turističke zone Drežnič ko Selište - Čatrnja

-          urbanistički plan uređenja turističke zone Čatrnja

-          urbanistički plan uređenja turističke zone Grabovac (cestovno selo)

-          urbanistički plan uređenja turističke zone Drežnik Grad (turističko naselje)

-          urbanistički plan uređenja turističke zone Nova Kršlja (turističko naselje)

-          urbanistički plan uređenja turističke zone Mašvina (hoteli i turističko naselje)

-          urbanistički plan uređenja poslovne zone Grabovac - Irinovac (komunalno servisna)

-          urbanistički planovi uređenja za područje sporta i rekrecija (R1 i R2)

-          urbanistički planovi uređenja za područje gospodarskih zona (IK)

-          detaljni planovi za planirana groblja'

 

Članak 122.

U članak 105. riječ 'Drežnički' u nazivima 'Grabovac Drežnički' briše se.

 

 

Članak 123.

Ispred članka 106. naslov 'Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni' briše se.

 

Članak 106. briše se.

 

Članak 124.

U članku 107. stavak 1. briše se.

 

C.        PRIJELAZNE I ZAVRŠNE odredbe

 

Članak 125.

            Izvornik elaborata Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Rakovica ovjerava predsjednik Općinskog vijeća.

 

            Plan je izrađen u šest (6) izvornika (elaborata), koji je sastavni dio ove Odluke.

 

Po jedan izvornik (elaborat) dostavlja se i čuva u:

 

-       Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva;

-       Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj – Zavodu za prostorno planiranje;

-       Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije;

-       Upravnom odjelu za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo, Ispostava u Slunju;

-       Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Rakovica.

 

Jedan primjerak izvornika pohranit će se u pismohrani (arhivi) Općine Rakovica.

 

            Plan je izrađen i na šest (6) DVD-rom medija, u pdf i dwg formatu.

 

            Elaborat Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Rakovica, kao digitalni zapis na CD/DVD mediju, pohranit će se u arhivi Općine Rakovica.

 

Uvid u elaborat Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Rakovica može se izvršiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Rakovica i Upravnom odjelu za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Odsjek za prostorno uređenje i graditeljstvo, Ispostava u Slunju.

 

Članak 126.

            Za tumačenje Odluke nadležno je Općinsko vijeće.

 

Članak 127.

Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovog Plana nastavljaju se prema odredbama dokumenata prostornog uređenja važećeg na dan podnošenja zahtjeva.

 

Članak 128.

Grafički dijelovi Plana i obvezni prilozi iz članka 5. ove Odluke, nisu predmet objave.

 

Članak 129.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Glasniku Karlovačke županije”.

 

KLASA: 350-02/12-01/07

URBROJ: 2133/16-12-4

Rakovica, 20.02.2013.

 

                                                                      PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA  

                                                              

 

                                                                                   Zoran Luketić, bacc.oec.

Svečana zastava

 

VIZIJA OPĆINE RAKOVICA 2016.-2020. 
Vizija Općine Rakovica je osigurati stalan rast i razvoj gospodarstva, razvoj turizma, obrazovanja, infrastrukture i poduzetništva kroz racionalno korištenje proračunskih sredstava i optimalnim iskorištavanjem vanjskih izvora financiranja kako bi se ostvario ukupni rast i razvoj ovoga područja te povećao standard življenja
 
 

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE RAKOVICA 2011. - 2015.

Europe for Citizens

                                                  

Planovi naselja

Dimnjačar

Koncesionirani dimnjačar za općine Rakovicu je obrt Energon.

Kontakt telefon: 634 - 978; ili: 421 - 313; Mob: 099/ 430 - 443

Odvodnja

Usluge odvodnje - pražnjenje septičkih jama obavlja Vodovod i kanalizacija d.o.o. Karlovac.

Kontakt telefon: 649 - 100; Fax: 649 - 153; Mob: 098/ 9821 - 206

Odvoz komunalnog i glomaznog otpada

Poslove odvoza komunalnog i glomaznog otpada obavlja Spelekom d.o.o. za komunalne usluge.

Kontakt telefon: 784 - 101.

Vodoopskrba

Poslove vodoopskrbe obavlja Spelekom d.o.o. za komunalne usluge.

Kontakt telefon: 784 - 101

Šumarija

Šumarija Rakovica;

Kontakt telefon: 784 - 009

OŠ Eugena Kvaternika

Osnovna Škola Eugena Kvaternika, Rakovica;

Kontakt telefon: 784 - 016

Ambulanta Rakovica

Ordinacija primarne zdravstvene zaštite Rakovica;

Kontakt telefon: 784 067;

Radno vrijeme: Parnim datumima ujutro, neparnima popodne.

Stomatološka ordinacija

Stomatološka ordinacija Rakovica;
Kontakt telefon: 784 - 313.

Radno vrijeme: Parnim datumima ujutro, neparnim datumima popodne.                   

Pošta Rakovica

Poštanski ured 47245 Rakovica;

Kontakt telefon: 628-029

PŠ Braće Pavlić

Područna škola braće Pavlić, Drežnik Grad;

Kontakt telefon: 801 - 964

Matični ured

Matični ured Slunj - Matično područje Rakovica;

Kontakt telefon: 784 - 008; Fax: 784 - 039.

 

 

 

 

 

 

Poljoprivredna savjetodavna služba

Poljoprivredna savjetodavna služba

Kontakt telefon: 777-447

DVD Rakovica

Dobrovoljno vatrogasno društvo Rakovica;

Kontakt telefon: 098/ 373 - 511

DVD Drežnik Grad

Dobrovoljno vatrogasno društvo Drežnik Grad;

Kontakt telefon: 099/ 2131 - 682

LD Golub

Lovačko društvo Golub
Predsjednik gosp. Milan Bićanić, mob: 098/517 - 249;
Tajnik gosp. Ivica Turkalj, mob: 098/634 - 290.

LD Medvjed

Lovačko društvo Medvjed
Predsjednik gosp. Filip Franjković, mob: 098/ 246 - 909;
Tajnik gosp. Petar Hodak, mob:

Javnobilježnički ured

Martina Naletilić, Trg Franje Tuđamana 8
 tel: 047 400 008
 Radno vrijeme:

Ponedjeljak, srijeda i četvrtak
od 09:15 do 14:00

Utorkom  i petkom

ured neće biti otvoren za stranke.

LOKALNI IZBORI 2017.

OPĆINSKO IZBORNO POVJERENSTVO

- kontakt: telefon: 047 784 078, 047 784 079, 047 784 006,  e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

- radno vrijeme: radnim danom 8:00 - 16:00

 vikendom dežurstvo po posebnoj obavijesti

Javna ustanova Rakovica

Spelekom d.o.o.

Turistička zajednica

 

Razvojna agencija Karlovačke županije

Radio Slunj