Top Panel
.

.

...

.

.

...

spilje

spilje

...

.

.

...

.

.

...

.

.

...

.

.

...

.

.

...

Poslovnik Općine Rakovica

BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” broj 33/01, br. 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09) i članka 11. Statuta Općine Rakovica (“Glasnik Karlovačke županije” broj 02/06), Općinsko vijeće Općine Rakovica na 2. sjednici održanoj dana 09. srpnja 2009., donosi
POSLOVNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE RAKOVICA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Poslovnik Općinskog vijeća Općine Rakovica (u nastavku teksta: Poslovnik) ureĎuje unutarnji ustroj i način rada Općinskog vijeća Općine Rakovica (u nastavku teksta: Vijeće) i to osobito:
- konstituiranje Vijeća i verifikacija mandata,
- izbor radnih tijela Vijeća,
- izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća,
- prava i dužnosti vijećnika, predsjednika i potpredsjednika Vijeća i djelokrug i način rada radnih tijela,
- odnos općinskog vijeća i općinskog načelnika,
- akti Vijeća, postupak njihovog donošenja i vijećnička pitanja,
- rad na sjednicama Vijeća, voĎenje zapisnika i osiguravanje javnosti rada i
- druga pitanja od važnosti za rad Vijeća.
II. KONSTITUIRANJE VIJEĆA
a) Sazivanje sjednice
Članak 2.
Prvu konstituirajuću sjednicu Vijeća saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti, u roku od 30 dana od dana objave izbornih rezultata, a smatra se konstituiranom izborom predsjednika na sjednici na kojoj je nazočna većina članova Vijeća.
Prvu sjednicu otvara čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti, a potom predsjedavanjem nastavlja dobno najstariji vijećnik, koji do izbora predsjednika ima sva prava i dužnosti predsjednika.
Dnevni red konstituirajuće sjednice Vijeća utvrĎuje se na početku sjednice, a može se promijeniti tijekom sjednice nakon izbora predsjednika Vijeća.
Članak 3.
Na konstituirajućoj sjednici Vijeća biraju se Mandatna komisija i Odbor za izbor i imenovanje, na prijedlog predsjedavatelja Vijeća ili najmanje jedne trećine vijećnika.
Članak 4.
Nakon izbora Mandatne komisije ista podnosi izvješće o provedenim izborima.
Članak 5.
Nakon izvješća Mandatne komisije, o provedenim izborima, predsjedavatelj izgovara prisegu slijedećeg sadržaja:
“Prisežem da ću prava i obveze vijećnika Općinskog vijeća obavljati savjesno i odgovorno, radi gospodarskog i socijalnog probitka Općine i Republike Hrvatske, da ću se u obavljanju dužnosti vijećnika pridržavati Ustava, zakona i Statuta Općine i da ću štititi ustavni poredak Republike Hrvatske”.
Predsjedatelj, poslije izgovorene prisege, poziva vijećnike koji ustaju i izgovaraju “Prisežem”.
Svaki vijećnik potpisuje tekst prisege i predaje ga predsjedatelju.
Članak 6.
Vijećnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, zamjenik vijećnika kad počinje obnašati dužnost vijećnika i vijećnik izabran na ponovljenim izborima polaže prisegu na prvoj sjednici na kojoj je nazočan.
Članak 7.
U slučaju mirovanja mandata i prestanka mandata vijećnika, vijećnika zamjenjuje zamjenik vijećnika.
Vijećnika izabranog na stranačkoj listi, zamjenjuje kandidat s dotične liste koji nije izabran, a kojeg odredi politička stranka.
Vijećnika izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje kandidat kojoj je u trenutku izbora pripadao mandat vijećnika, kojem je prestao mandat.
Vijećnika izabranog na nezavisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
Ostavka se podnosi u pisanom obliku Mandatnoj komisiji na način propisan odredbama Statuta Općine.
Članak 8.
Nakon polaganja prisege pristupa se izboru predsjednika Općinskog vijeća i to na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje.
Nakon izbora predsjednika Vijeća dnevni red konstituirajuće sjednice, može se, na prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika dopuniti.
b) Izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća
Članak 9.
Predsjednika i potpredsjednike bira Vijeće, iz reda vijećnika, većinom glasova svih vijećnika, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje ili na prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika.
Vijećnik može sudjelovati u podnošenju samo jednog prijedloga kandidata.
Prijedlog kandidata za predsjednika i potpredsjednika je pojedinačan.
Izbor predsjednika i potpredsjednika obavlja se glasovanjem zasebno za svakog kandidata.
Ako je za predsjednika i potpredsjednika predloženo više kandidata Vijeće može donijeti odluku da će se glasovanje obaviti tajno.
Nakon što je izabran, predsjednik vijeća preuzima predsjedanje sjednicom.
Članak 10.
Ako je predloženo više od dva kandidata za izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća, a niti jedan ne dobije potrebnu većinu, glasovanje se ponavlja po istom postupku kao prvo glasovanje.
U ponovljenom glasovanju glasuje se o dvoje kandidata s najvećim brojem glasova.
Ako u ponovljenom glasovanju niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, prijedlog se skida s dnevnog reda, te se izborni postupak ponavlja u skladu s Poslovnikom.
III. PRAVA I DUŢNOSTI VIJEĆNIKA,
PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA
VIJEĆA, TE DJELOKRUG I NAĈIN
RADA RADNIH TIJELA
a) Prava i duţnosti vijećnika
Članak 11.
Vijećnik ima pravo i dužnost biti nazočan na sjednicama i sudjelovati u radu Vijeća, kao i u radu radnih tijela Vijeća, čiji je član, biti biran u radna tijela Vijeća i prihvatiti izbor.
Vijećnik je dužan izvršavati zadaće koje mu u svom djelokrugu povjeri Vijeće, odnosno radno tijelo Vijeća kojeg je član.
Članak 12.
O nazočnosti vijećnika sjednicama vijeća i njezinih radnih tijela vodi se evidencija.
Tajnik vijeća utvrĎuje način voĎenja evidencije.
U slučaju nenazočnosti sjednici vijeća ili radnog tijela, vijećnik je dužan o tome izvijestiti tajnika.
Članak 13.
Vijećnik ima prava i dužnosti:
- raspravljati i izjašnjavati se o svakom pitanju koje je na dnevnom redu Vijeća i radnih tijela kojih je član, te o njemu odlučivati,
- predlagati vijeću donošenje odluka i drugih akata,
- podnositi amandmane na prijedloge odluka i drugih općih akata,
- predlagati razmatranje pojedinih pitanja iz samoupravnog djelokruga Vijeća,
- postavljati pitanja i tražiti izvješća od općinskog načelnika, pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela, rukovoditelja javnih službi, trgovačkih društava, ustanova i zavoda koje se odnose na njihov rad ili obavljanje poslova iz njihovog djelokruga,
- postavljati pitanja na sjednici Vijeća izravno ili pismenim putem predsjedniku Vijeća i predsjednicima radnih tijela,
- tražiti daljnja pojašnjenja ako nije zadovoljan odgovorima odnosno može predložiti raspravu na sjednici Vijeća,
- tražiti i dobiti podatke od tijela Općine potrebne za obavljanje dužnosti vijećnika, te s tim u vezi koristiti njihove stručne i tehničke usluge,
- biti nazočan na sjednicama drugih radnih tijela Vijeća kojih nije član, bez prava odlučivanja,
- predlagati osnivanje radnog tijela ili radne grupe radi obrade odreĎenog pitanja i priprema akata za Vijeće.
Vijećniku se obavezno dostavljaju prijedlozi odluka i drugih akata o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednica Vijeća, izvješća i drugi
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
materijali o kojem će se raspravljati na sjednici Vijeća ili radnog tijela kojeg je član, te obrazloženja prijedloga o kojima će se raspravljati.
Članak 14.
Vijećnik ima pravo redovito i pravovremeno biti izvješćivan o svim pitanjima i problemima koje mu je potrebno znati radi ostvarivanja vijećničkih prava, te radi uspješnog obavljanja vijećničke dužnosti.
Vijećniku moraju biti dostupni svi službeni materijali, koji se pripremaju ili prikupljaju u tijelima ili stručnoj službi Vijeća, a koji se odnose na teme o kojima se raspravlja u Vijeću.
Članak 15.
Vijećnik ne može biti pozvan na odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Vijeću, odnosno njegovim radnim tijelima.
Članak 16.
Vijećnik za svoj rad u Vijeću i radnim tijelima ima pravo na naknadu troškova, odnosno izgubljenu zaradu u skladu s posebnom odlukom Vijeća.
Službenici koji budu nazočni na sjednici koja se održava izvan radnog vremena imaju pravo na naknadu troškova odonosno izgubljenu zaradu pod istim uvjetima kao i vijećnici.
Članak 17.
Vijećnici mogu osnovati klub vijećnika prema stranačkoj pripadnosti, te klubove nezavisnih vijećnika i vijećnika iz reda nacionalnih manjina.
Vijećnici dviju ili više političkih stranaka i nezavisni vijećnici i vijećnici nacionalnih manjina, mogu osnovati zajednički klub.
Klub mogu osnovati najmanje tri vijećnika.
Vijećnik može biti član samo jednog kluba.
O osnivanju kluba predsjednik kluba dužan je u pisanom obliku obavijestiti tajnika Vijeća.
Obavijest mora sadržavati naziv kluba, ime predsjednika kluba, imena članova kluba i priložiti svoja pravila rada.
O svim promjenama predsjednik kluba dužan je u pisanom obliku obavijestiti tajnika Vijeća.
Tajnik Vijeća će osigurati klubovima vijećnika prostorne i tehničke uvjete za rad.
b) Predsjednik i potpredsjednik Vijeća
Članak 18.
Predsjednik Vijeća:
- predstavlja i zastupa Vijeće,
- saziva sjednice Vijeća, predlaže dnevni red, predsjedava im i održava red na sjednicama,
- pokreće inicijativu za razmatranje i raspravu o pojedinim pitanjima iz djelokruga Vijeća, te upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak,
- brine o postupku donošenja odluka i drugih akata i o njihovom izvršenju
- usklaĎuje rad Vijeća i njegovih radnih tijela,
- brine o radu Vijeća i njegovih radnih tijela,
- brine o suradnji Vijeća sa vijećima drugih Općina,
- suraĎuje s predsjednicima predstavničkih tijela drugih jedinica lokalne uprave i samouprave,
- odreĎuje predstavnike Vijeća u svečanim i drugim prigodama,
- brine se o javnosti rada Vijeća,
- brine o primjeni Poslovnika Vijeća,
- suraĎuje sa Općinskim načelnikom,
- brine o ostvarivanju prava vijećnika Vijeća,
- potpisuje odluke i druge akte koje Vijeće donosi,
- obavlja i druge poslove odreĎene zakonom, Statutom, odlukama Vijeća i ovim Poslovnikom.
Članak 19.
Predsjednik Općinskog vijeća, prema potrebi, saziva meĎustranački kolegij koji se sastoji od predsjednika klubova vijećnika.
Članak 20.
Potpredsjednik Vijeća, kojeg odredi predsjednik Vijeća, zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, te obavlja i druge poslove koje mu povjeri Vijeće ili predsjednik.
Za vrijeme dok zamjenjuje predsjednika vijeća, potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika.
Potpredsjednik ima pravo na naknadu troškova i izgubljene zarade prema posebnoj odluci dok zamjenjuje predsjednika.
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
Članak 21.
Predsjednik i potpredsjednik Vijeća mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka vremena na koje su birani.
Postupak za razrješenje predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća može pokrenuti najmanje jedna trećina vijećnika. Prijedlog za razrješenje mora biti obrazložen.
O prijedlogu za razrješenje odlučuje se većinom glasova svih vijećnika.
Prijedlog za razrješenje može se podnijeti ako predsjednik, odnosno potpredsjednik:
- ne sazove sjednicu u roku utvrĎenom Poslovnikom (najmanje jedanput u tri mjeseca ili ako to zatraži općinski načelnik ili jedna trećina ukupnog broja vijećnika u roku od petnaest dana od dana dostave zahtjeva),
- svojim ponašanjem šteti ugledu Općinskog vijeća,
- zlouporabi položaj ili prekorači ovlaštenja.
Ako Vijeće razriješi dužnosti predsjednika Vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog predsjednika, odredit će potpredsjednika Vijeća koji će do izbora predsjednika imati sva njegova prava i dužnosti.
U slučaju da ne izabere predsjednika, Vijeće je dužno izabrati predsjednika u roku od trideset dana od dana razrješenja.
c) Tajnik
Članak 22.
Općina ima Tajnika.
Tajnik pomaže predsjedniku i potpredsjedniku Vijeća, Općinskom načelniku, zamjeniku/nicima općinskog načelnika, radnim tijelima Vijeća u savjetodavnom i stručnom svojstvu, te ih upozorava o kršenju zakonitosti.
Tajnik pomaže predsjedniku Vijeća pripremati sjednicu Vijeća, sudjeluje u radu sjednica, upozorava predsjednika i Vijeće na kršenje zakonitosti, te obavlja i druge poslove odreĎene zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom.
Članak 23.
Tajnika imenuje Općinski načelnik na temelju javnog natječaja.
Tajnik za svoj rad odgovara Općinskom načelniku i Vijeću.
d) Radna tijela
Članak 24.
Vijeće osniva stalna i povremena radna tijela.
Stalna radna tijela Vijeća su Mandatna komisija, Odbor za izbor i imenovanje, Odbor za statut i poslovnik i Odbor za financije i proračun.
Predsjednika i članove radnih tijela bira Vijeće, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje ili najmanje jedne trećine vijećnika.
Sastav radnih tijela u pravilu odgovara stranačkoj strukturi Vijeća.
Vijeće može odlukom osnivati povremena radna tijela radi razmatranja ili stručne obrade pojedinog pitanja iz svog djelokruga i izrade prijedloga odgovarajućeg akta. Odlukom o osnivanju povremenog radnog tijela utvrĎuje se njegov sastav, broj članova, zadaće i način rada.
U stalna i povremena radna tijela mogu biti imenovani i pojedini znanstveni, stručni i drugi javni djelatnici, te druge osobe koje mogu pridonijeti u njihovu radu, ali njihov broj ne smije biti veći od broja članova izabranih iz reda vijećnika.
Izuzetak od stavka 6. su Mandatna komisija i Odbor za izbor i imenovanje čiji se članovi biraju isključivo iz reda vijećnika.
Članak 25.
Predsjednik i članovi radnih tijela biraju se za mandatno razdoblje vijećnika.
Predsjednici i članovi radnih tijela mogu biti razriješeni i prije isteka vremena na koje su izabrani, zbog prestanka mandata vijećnika, spriječenosti ili drugih opravdanih razloga.
Članak 26.
Radna tijela rade na sjednicama.
O radu sjednica vodi se zapisnik.
Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu, predlaže dnevni red, predsjedava joj i rukovodi sjednicom, te potpisuje zaključke što ih radno tijelo donosi.
Predsjednik radnog tijela saziva sjednicu na osobnu inicijativu, a dužan ju je sazvati u roku osam dana ako to zatraži većina članova radnog tijela, predsjednik Vijeća ili Vijeće.
Ako predsjednik radnog tijela ne sazove sjednicu u roku iz stavka 4. ovog članka, sjednicu će sazvati predsjednik Vijeća.
Radno tijelo može održati sjednicu ako joj je nazočna većina članova, a odlučuje većinom glasova nazočnih članova.
Ako je predsjednik radnog tijela spriječen ili odsutan, zamjenjuje ga član radnog tijela kojeg odredi većina nazočnih članova.
Članak 27.
Predsjednik radnog tijela suraĎuje s predsjednikom vijeća i s predsjednicima ostalih radnih tijela.
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
Predsjednik radnog tijela brine o izvršavanju i provoĎenju zaključaka radnog tijela te obavlja i druge poslove odreĎene odlukom o osnivanju radnih tijela Vijeća.
Članak 28.
Radna tijela Vijeća razmatraju pitanja iz svog djelokruga po osobnoj inicijativi, a dužna su razmotriti svako drugo pitanje iz svog djelokruga koje im uputi predsjednik Vijeća ili Vijeće.
Radna tijela dužna su o svojim primjedbama, mišljenjima, stavovima i prijedlozima izvijestiti Vijeće.
Kad podnosi izvješće ili kad odluči podnijeti prijedlog Vijeću, izvjestitelj na Vijeću, ispred radnog tijela, je predsjednik radnog tijela ili osoba koju radno tijelo za to ovlasti.
Članak 29.
U rješavanju pitanja iz svog djelokruga radna tijela Vijeća suraĎuju s upravnim tijelima, te imaju pravo tražiti potrebne podatke za svoj rad.
Radna tijela podnose Vijeću izvješće o svom radu.
Na rad radnih tijela primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika, ako radno tijelo ne donose poslovnike o svom radu.
d –1.) Mandatna komisija
Članak 30.
Mandatna komisija raspravlja o pitanjima koja se odnose na mandatna prava vijećnika.
Mandatna komisija ima zadatak da:
- na konstituirajućoj sjednici izvješćuje Vijeće o provedenim izborima za Vijeće i imenima izabranih vijećnika, kao i o podnesenim ostavkama na vijećničku dužnost, imenima vijećnika koji su stavili vijećnički mandat u mirovanje, te o zamjenicima vijećnika koji umjesto njih počinju obavljati vijećničku dužnost,
- obavještava Vijeće o prestanku mirovanja mandata vijećnika,
- obavještava Vijeće o prestanku mandata vijećnika kada se ispune zakonom predviĎeni uvjeti i obavještava da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak vijećničkog mandata zamjeniku vijećnika.
Vijeće ne raspravlja o izvješću Mandatne komisije već ga samo prima na znanje.
d – 2.) Odbor za izbor i imenovanje
Članak 31.
Odbor za izbor i imenovanje:
- predlaže izbor i razrješenje predsjednika i potpredsjednika Vijeća,
- predlaže izbor i razrješenje članova radnih tijela Vjieća,
- predlaže imenovanje predstavnika Vijeća u odreĎena tijela, organizacije ili ustanove i njihovo razrješenje,
- predlaže izbor i imenovanja, odnosno razrješenja drugih rukovoditelja koje bira, odnosno imenuje Vijeće, ako zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom nije drukčije odreĎeno,
- obavlja i druge poslove odreĎene zakonom, Statutom i ovim Poslovnikom.
Članak 32.
U vezi s predlaganjem kandidata za izbor i imenovanje, Odbor može od kandidata tražiti potrebne podatke o njihovu radu i drugu dokumentaciju te ih pozivati na predstavljanje i izlaganje programa u vezi s obnašanjem dužnosti za koju se kandidiraju.
Osim navedenog u članku 31. Poslovnika, Odbor:
- predlaže Vijeću donošenje propisa o pravu na naknadu troškova, odnosno izgubljene zarade vijećnicima.
d – 3.) Odbor za Statut i Poslovnik
Članak 33.
Odbor za Statut i Poslovnik:
- razmatra opća pitanja važna za razvoj lokalne samouprave i uprave i ustrojstvo Općine, usmjerava i usklaĎuje rad, te sudjeluje u izradi Statuta i Poslovnika,
- utvrĎuje prijedlog Poslovnika Vijeća,
- utvrĎuje prijedlog Statuta i Statutarne odluke,
- razmatra inicijative, mišljenja i primjedbe o pitanjima statutarne i poslovničke naravi što ih Vijeću upute graĎani, pravne osobe i mjesni odbori
- prati, razmatra i analizira provedbu Statuta Vijeća,
- daje mišljenje glede primjene statutarnih i poslovničkih odredaba,
- razmatra načelna pitanja u svezi s usuglašavanjem Statuta Vijeća s pozitivnim zakonskim propisima,
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
- razmatra mišljenja i prijedloge o pitanjima statutarne naravi, koje vijeću upute ovlašteni predlagači,
- predlaže Vijeću da pokrene postupak za promjenu Statuta i Poslovnika Vijeća,
- razmatra prijedloge odluka i drugih općih akata koje donosi vijeće glede njihove usklaĎenosti sa zakonom, Statutom i Poslovnikom vijeća, te u svezi s njihovom pravnom obradom i o tome daje mišljenje Vijeću,
- daje mišljenje o amandmanima na prijedlog odluke,
- razmatra opće akte trgovačkih društava i ustanova na koje daje suglasnost vijeće i o tome daje mišljenje, primjedbe i prijedloge,
- daje u ime Vijeća na zahtjev Ustavnog suda Republike Hrvatske mišljenje, odnosno odgovore u postupku za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti odluka i drugih općih akata pred Ustavnim sudom,
- sudjeluje u pripremanju programa rada Vijeća koji se odnose na normativnu djelatnost,
- prati provedbu Poslovnika Vijeća,
- obavlja i druge poslove odreĎene ovim Poslovnikom.
d – 4.) Odbor za financije i proraĉun
Članak 34.
Odbor za financije i proračun:
- raspravlja prijedlog proračuna i daje svoje mišljenje o njemu,
- raspravlja i predlaže donošenje financijskih odluka,
- prati sustav financiranja Općine.
Odbor raspravlja o prijedlogu proračuna Općine, njegovim izmjenama i dopunama, te prati i nadzire njihovu provedbu, razmatra izvještaj o izvršenju proračuna, daje svoje mišljenje i preporuke općinskom načelniku i Vijeću, utvrĎuje prijedlog odluka i drugih akata iz svog djelokruga rada, a koje se odnose na financiranje Općina te obavlja i druge poslove odreĎene ovim Poslovnikom i Statutom.
IV. ODNOS OPĆINSKOG VIJEĆA I OPĆINSKOG NAĈELNIKA
Članak 35.
Općinski načelnik i zamjenik/nici prisustvuju sjednicama Vijeća.
Općinski načelnik odreĎuje izvjestitelja za točke dnevnog reda koje su po njegovu prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice Vijeća.
Članak 36.
Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Vijeća i radnih tijela, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta općinskog načelnika, daje obavijesti i stručna objašnjenja, te obavještava općinskog načelnika o stajalištima i mišljenjima Vijeća odnosno radnih tijela.
Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni izvjestitelj, Vijeće ili radno tijelo može, smatra li da je prisutnost izvjestitelja nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.
Članak 37.
O sazvanim sjednicama predsjednik Vijeća i predsjednici radnih tijela izvješćuju općinskog načelnika i izvjestitelje najkasnije 8 dana prije dana održavanja sjednice.
Članak 38.
Način i postupak pokretanja razrješenja općinskog načelnika propisan je Statutom.
Članak 39.
Općinski načelnik ima pravo, na sjednici Vijeća i radnih tijela, iznositi svoja mišljenja o svakom prijedlogu što je na dnevnom redu sjednice.
U raspravi o prijedlogu općeg akta općinski načelnik ima pravo na sjednici uvijek dobiti riječ kad to zatraži radi rasprave o pitanjima ustavnosti i zakonitosti predloženog akta.
V. AKTI VIJEĆA, POSTUPAK NJIHOVA DONOŠENJA I VIJEĆNIĈKA
PITANJA
a) Akti Vijeća
Članak 40.
Vijeće u ostvarivanju svojih prava i dužnosti obavlja Ustavom, zakonom i Statutom utvrĎene poslove i u svezi s tim donosi odluke, programe i planove, preporuke, zaključke, deklaracije, rezolucije, naredbe i druge opće akte.
Statut, Poslovnik, Proračun i Godišnji obračun proračuna smatraju se općim aktima Vijeća.
Vijeće donosi i pojedinačne akte, rješenja i zaključke u slučajevima odreĎenim zakonom i drugim propisima kad izvršava pojedinačna prava i obveze iz svog djelokruga.
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
Članak 41.
Radna tijela Vijeća donose zaključke, preporuke i rješenja.
Članak 42.
Odlukom se utvrĎuju odnosi iz samoupravnog djelokruga Općine koji su od općeg značenja za graĎane, pravne osobe i druge pravne subjekte, utvrĎuju se njihova prava i dužnosti, odnosno ureĎuju se i druga pitanja od interesa za Općinu.
Programom rada utvrĎuje se godišnji ili višegodišnji sadržaj i dinamika rada, te nositelji, izvršitelji i vrijeme izvršenja zadataka.
Preporukom, vijeće izražava mišljenje o pojedinim pitanjima od općeg interesa i načinima rješavanja pojedinih problema, ukazuje na važnost pojedinih pitanja koja se odnose na primjenu Ustava, zakona i drugih općih akata koje donosi Vijeće, izražava mišljenje u svezi s usklaĎivanjem odnosa i meĎusobne suradnje i drugim općinama, u pitanjima od zajedničkog interesa, te predlaže način i mjere koje bi se trebale poduzimati radi rješavanja pojedinih pitanja u skladu s njezinim interesima. Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke, prigovor i pritužbe o nepravilnostima u radu tijela Općine iz samoupravnog djelokruga i predlaže način njihova rješavanja.
Članak 43.
Deklaracijom se izražava opće stajalište Vijeća o pitanjima iz samoupravnog djelokruga Općine.
Rezolucijom se ukazuje na stanje i probleme u odreĎenom samoupravnom području te na mjere koje treba provesti.
Zaključkom se zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja, prihvaćaju izvješća ili ureĎuje obveza općinskog vijeća, upravnog odjela u pripremanju prijedloga akata i odreĎuju mjere za primjenu akata Vijeća.
Zaključkom se rješavaju i druga pitanja iz djelokruga Vijeća, radnih tijela i službi Vijeća.
Naredba se donosi radi izvršavanja pojedinih odredaba zakona i odluka i njima se ureĎuje ili zabranjuje odreĎeno postupanje.
Rješenjem Vijeća u svom djelokrugu odlučuje o izboru, odnosno imenovanju i razrješavanju, o davanju suglasnosti na izbor i imenovanja.
Članak 44.
Na izvornike odluka i drugih akata vijeća stavlja se pečat Općinskog vijeća.
Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata Vijeća podrazumijeva se onaj tekst odluke odnosno drugog akta, koji je usvojen na sjednici Vijeća.
Izvornici akata Vijeća čuvaju se u pismohrani Općine.
Članak 45.
Tekst akata koje donosi Vijeće potpisuje predsjednik Vijeća.
Zaključke koje donose radna tijela Vijeća potpisuje predsjednik radnog tijela koje je donijelo zaključke.
Članak 46.
Odluke i drugi opći akti Vijeća, izvorna tumačenja odluka, rješenja o izboru odnosno imenovanju i razrješenju rukovoditelja, koje bira ili imenuje Vijeće, objavljuju se u službenom glasniku Vijeća.
Članak 47.
O objavi akata Vijeća brine se služba tajništva.
Tajnik daje, na temelju izvornika akta Vijeću ispravak eventualnih grešaka u objavljenom tekstu tog akta.
Odluke i drugi opći akti, kao i pojedinačni, stupaju na snagu osmog dana nakon objave, a iznimno radi osobito opravdanih razloga može se odrediti da stupaju na snagu i danom objave.
Odluke i drugi opći akti ne mogu imati povratno djelovanje, osim ako zakonom nije drukčije utvrĎeno.
Članak 48.
Odluke i drugi akti se donose većinom glasova nazočnih vijećnika, ukoliko je sjednici nazočna većina vijećnika.
Statut, Poslovnik, Proračun i Godišnji obračun proračuna donose se većinom glasova svih vijećnika.
b) Pokretanje postupka za donošenje akta
Članak 49.
Postupak donošenja odluka pokreće se podnošenjem prijedloga odluke.
Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi Općinsko vijeće jesu: vijećnici, klub vijećnika, općinski načelnik i radna tijela Vijeća, osim ako je zakonom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo odreĎena tijela.
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
c) Prethodna rasprava
Članak 50.
Svaki vijećnik može na sjednici Vijeća ili radnog tijela Vijeća ukazati na potrebu donošenja odreĎenog akta.
Vijeće može posebnim zaključkom odrediti način na koji će se izraditi i podnijeti prijedlog takvog akta.
Vijeće može, posebnim zaključkom odrediti da se prije podnošenja prijedloga akta, u radnim tijelima, odnosno drugim tijelima Vijeća, mjesnim odborima provede prethodna rasprava i temeljni prikaz stanja u pojedinim područjima, uz potrebna obrazloženja o razlozima za donošenje akta i temeljnim pitanjima koja treba urediti aktom.
Prethodna rasprava može se provesti i na sjednici Vijeća.
Nakon provedene prethodne rasprave podnosi se izvješće Vijeća o rezultatima provoĎenja prethodne rasprave i prijedloga akta, ako se u prethodnoj raspravi ocijeni da je potrebno njegovo donošenje.
Izvješće se dostavlja predlagatelju koji je obavezan pri izradi prijedloga akta uzeti u obzir stajalište, mišljenja i prijedloge dane u tom postupku, te posebno obrazložiti one koje nije mogao usvojiti.
d) Prijedlog akta
Članak 51.
Prijedlog akta sadrži tekst prijedloga akta i obrazloženje.
Tekst prijedloga akta podnosi se u obliku u kojem se predlaže njezino donošenje.
Tekst prijedloga akta sadrži i zakonski temelj donošenja akta.
Obrazloženje sadržava:
- pravni temelj za donošenje akta,
- ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti aktom i svrha koja se želi postići ureĎivanjem odnosa na predloženi način,
- ocjenu sredstava potrebnih za provoĎenje akta i način kako će se osigurati,
- tekst odredaba važećeg akta koji se mijenja odnosno dopunjuje, ako se predlaže izmjena ili dopuna akta,
- naziv tijela koje sudjeluje u izradi prijedloga.
Uz prijedlog akta prilaže se i mišljenje općinskog tijela ovlaštenog za poslove financija ukoliko provoĎenje akta stvara financijske ili materijalne obveze za Općinu i mišljenje radnog tijela na čiji se djelokrug prijedlog akta odnosi.
Ako se predlaže stupanje na snagu akta danom objave, taj je prijedlog potrebno posebno obrazložiti.
Tekst prijedloga akta sadrži rješenja u obliku pravnih odredaba. Pojedina rješenja
mogu se predložiti alternativno, s obrazloženjem predložene alternative.
U obrazloženju prijedloga akta obrazlažu se pojedine odredbe prijedloga akta.
e) Podnošenje prijedloga akta
Članak 52.
Prijedlog akta podnosi se predsjedniku Vijeća.
Predlagatelj akta obavezan je izvijestiti predsjednika vijeća tko će na radnim tijelima Vijeća i na samom Vijeću davati objašnjenja i obrazloženja u ime predlagatelja, odnosno tko će biti izvjestitelj.
Predsjednik vijeća dužan je, bez odgaĎanja, prijedlog akta uputiti predsjedniku nadležnog radnog tijela i Općinskom načelniku, ako ono nije predlagatelj, na razmatranje i davanje mišljenja.
Članak 53.
Ako prijedlog akta nije podnesen u skladu s ovim Poslovnikom, predsjednik Vijeća zatražit će od predlagatelja da u roku od petnaest dana, prijedlog akta uskladi s Poslovnikom.
Ako predlagatelj ne uskladi prijedlog odluke u propisanom roku smatrat će se da prijedlog akta nije ni podnesen.
Ukoliko je prijedlog akta skinut s dnevnog reda ili akt nije donesen na Vijeću, može se ponovno staviti na dnevni red po isteku roka od 3 mjeseca, osim ako Vijeće ne odluči drukčije.
Članak 54.
Ako dva ili više predlagatelja podnesu posebne prijedloge akata kojima se ureĎuje isto područje, predsjednik Vijeća pozvat će predlagatelje da objedine prijedlog akata u jedan prijedlog.
Ako se ne postigne dogovor, predsjednik vijeća će unijeti posebne prijedloge akata u prijedlog dnevnog reda sjednica Vijeća redoslijedom kojim su podneseni.
f) Rasprava o prijedlogu akta
Članak 55.
Predsjednik Vijeća dužan je prijedlog akta uvrstiti u dnevni red slijedeće sjednice Vijeća.
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
Članak 56.
Na javnu raspravu upućuju se prijedlozi akata kada je to utvrĎeno zakonom.
Prijedlog akta na javnu raspravu upućuje općinski načelnik, ako zakonom nije odreĎeno drukčije.
Javna rasprava održava se po mjesnim odborima.
Vijeće može odlučiti da na javnu raspravu uputi prijedlog akta prije donošenja, ako ocijeni da se odlukom ureĎuju odnosi za koje su graĎani životno zainteresirani.
U tom slučaju Vijeće odreĎuje i radno tijelo za praćenje javne rasprave.
Javna rasprava održava se u roku koji ne može biti kraći od 15 niti duži od 60 dana.
Za vrijeme održavanja javne rasprave graĎanima se mora omogućiti upoznavanje s prijedlogom akta.
Općinski načelnik ili radno tijelo Vijeća dužno je razmotriti prijedloge, mišljenja i primjedbe s javne rasprave prije utvrĎivanja konačnog prijedloga akta, o čemu podnosti izvješća Vijeću.
Članak 57.
Prije rasprave o prijedlogu akta na sjednici Vijeća, prijedlog akta razmatraju nadležna radna tijela, te daju primjedbe, prijedloge i mišljenje o prijedlogu akta, a mogu davati i amandmane.
Prijedlog akta uvijek se upućuje Odboru za Statut i Poslovnik.
Ako o prijedlogu akta raspravlja više radnih tijela, svoje primjedbe, prijedloge i mišljenja dostavljaju nadležnom tijelu, koje ih razmatra zajedno s prijedlogom akta.
Članak 58.
Nadležno radno tijelo, nakon razmatranja prijedloga akta, podnosi izvješće koje upućuje predsjedniku Vijeća i odreĎuje izvjestitelja na sjednici Vijeća.
U izvješćima nadležnog radnog tijela sadržana su i njegova stajališta o mišljenjima, prijedlozima i primjedbama drugih radnih tijela koja su raspravljala o prijedlogu akta.
Članak 59.
Rasprava o prijedlogu akta na sjednici vijeća obuhvaća izlaganje predlagatelja i izvjestitelja radnog tijela, raspravu o prijedlogu i podnesenim amandmanima, odlučivanje o amandmanima, te donošenje akta.
Predlagatelj ukratko izlaže prijedlog akta.
Uvodno izlaganje i dopunsko obrazloženje prijedloga akta može trajati najduže 5 minuta, a za prijedlog proračuna i prijedlog prostornog plana 15 minuta.
Općinsko vijeće može posebnom odlukom odobriti i duže trajanje uvodnog izlaganja i obrazloženja od propisanog stavkom 3. ovog članka.
Izvjestitelj nadležnog radnog tijela, prema potrebi, izlaže usmeno izvješće svog tijela.
Predstavnici odgovarajućih radnih tijela, prema potrebi, podnose usmena izvješća o rezultatima prethodne ili javne rasprave ako su one provedene.
Članak 60.
U tijeku rasprave predlagatelj ima pravo tražiti riječ radi davanja objašnjenja, iznošenja mišljenja i izjašnjavanja o prijedlozima i podnesenim amandmanima.
U tijeku rasprave pravo na riječ ima općinski načelnik, te izvjestitelj nadležnog radnog tijela.
g) Amandmani
Članak 61.
Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta podnosi se u obliku amandmana, uz obrazloženje.
Ako se prijedlog općeg akta mijenja ili dopunjuje opći akt, amandmani se mogu podnositi samo na članke obuhvaćene predloženim izmjenama i dopunama.
Pravo podnošenja amandmana imaju ovlašteni predlagatelji iz članka 49. ovog Poslovnika.
Amandman se u pisanom obliku upućuje predsjedniku Vijeća, najkasnije dva dana prije dana odreĎenog za održavanje sjednice vijeća na kojoj će se raspravljati o prijedlogu akta.
Podnesene amandmane predsjednik Vijeća upućuje predlagatelju akta i Općinskom načelniku, ako on nije predlagatelj, nadležnom radnom tijelu i Odboru za Statut i Poslovnik, da ih prouče i dostave svoja izvješća s mišljenjima i prijedlozima njemu.
Ako amandman na prijedlog akta sadrži odredbe na temelju kojih će biti potrebno osigurati financijska sredstva ili kojima se stvaraju materijalne obveze za Općinu, predsjednik vijeća upućuje amandman i radnom tijelu Vijeća nadležnom za financije, da prouči utjecaj amandmana na raspoloživa financijska sredstva ili na moguće izvore za financiranje predloženog rješenja i da o tome izvijesti Vijeće.
Članak 62.
Amandman može podnijeti klub vijećnika i na sjednici u tijeku rasprave o prijedlogu akta, te se
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
takav amandman podnosi pismeno, uz obrazloženje.
Predlagatelj akta i Općinski načelnik mogu podnositi amandmane sve do zaključivanja rasprave.
To pravo ima i vijećnik ako mu je prijedlog akta dostavljen u vremenu kraćem od pet dana.
Iznimno, amandman može podnijeti i vijećnik i na sjednici tijekom rasprave o prijedlogu akta ako se s tim složi većina nazočnih vijećnika.
I taj se amandman podnosi pismeno uz obrazloženje.
Članak 63.
Ako su podneseni amandmani takve naravi, da bitno mijenjaju ili odstupaju od prijedloga akta, vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi, kako bi se vijećnicima ostavilo vremena za pripremu, prije odlučivanja.
O amandmanima se izjašnjava predlagatelj akta i općinski načelnik ako nije predlagatelj.
Izjašnjavanje iz stavka 2. ovog članka je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave ili neposrednog prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima.
Članak 64.
Vijeće može odlučiti da se prije glasovanja o amandmanima rasprava prekine i amandman dostavi Odboru za Statut i poslovnik radi utvrĎivanja konačnog teksta odredaba koje se mijenjaju amandmanom ili zbog amandmana i radi usuglašavanja drugih odredaba prijedloga odluke koji su u svezi s tim odredbama.
O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga akta na koji se odnose.
Ako je na jedan članak prijedloga akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima.
Članak 65.
Amandman prihvaćen na sjednici Vijeća postaje sastavni dio prijedloga akta.
Amandman koji je podnesen u skladu s ovim Poslovnikom, a prihvatio ga je odnosno podnio predlagatelj odluke, postaje sastavni dio prijedloga odluke i o njemu se ne glasuje odvojeno.
Ako prijedlog akta nije podnio Općinski načelnik, o amandmanu na prijedlog akta, s kojim se nije suglasilo Općinski načelnik, glasuje se.
Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, odlučuje se o donošenju akta
h) Donošenje akta po hitnom postupku
Članak 66.
Iznimno, akt se može donijeti po hitnom postupku, ako je to nužno radi sprječavanja ili uklanjanja štete, odnosno ako bi nedonošenje takvog akta u odreĎenom roku moglo imati štetne posljedice ili ako to zahtijevaju drugi opravdani razlozi.
Donošenje akta po hitnom postupku može predložiti svaki ovlašteni predlagatelj odluke. Istovremeno on je dužan obrazložiti hitnost donošenja akta i opravdanost zašto nije prijedlog akta podnesen na vrijeme.
Uz prijedlog za donošenje akta po hitnom postupku podnosi se i sam prijedlog akta čije se donošenje predlaže.
Ako prijedlog za donošenje akta po hitnom postupku nije podnio općinski načelnik, predsjednik Vijeća zatražit će od Općinskog načelnika mišljenje o tom prijedlogu i o tome izvijestiti Vijeće.
Članak 67.
O prijedlogu za donošenje akta po hitnom postupku odlučuje se na sjednici Vijeća.
U hitnom postupku ne primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika, koje se odnose na propisane rokove za pojedine radnje u postupku donošenja akata.
O prijedlogu za donošenje akta po hitnom postupku odlučuje se prilikom utvrĎivanja dnevnog reda na početku sjednice, a može se odlučivati i tijekom utvrĎivanja dopune dnevnog reda.
Ako ne bude prihvaćen prijedlog za hitni postupak, o podnesenom prijedlogu raspravljat će se na način predviĎen za redovito donošenje akta.
Članak 68.
Na predloženi akt koji se donosi po hitnom postupku, mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave.
U postupku s amandmanima primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika, koje se odnose na amandmane na prijedloge akata, a koji se donose po redovitom postupku.
i) Postupak za raspravu o drugim pitanjima
Članak 69.
Vijeće razmatra pitanja provoĎenja utvrĎene politike i izvršavanja zakona, drugih propisa i općih akata, izvješće Općinskog načelnika, upravnog odjela i drugih ustanova i trgovačkih društava čiji je osnivač.
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
U svezi s tim Vijeće može:
- zaključiti da treba donijeti novu, odnosno izmijeniti ili dopuniti važeću odluku ili drugi opći akt koji je ono donijelo i odrediti način na koji će se pripremiti prijedlozi tih akata,
- dati smjernice i preporuke Općinskom načelniku odnosno upravnim tijelima Općine.
j) Vijećniĉka pitanja
Članak 70.
Vijećnik ima pravo postavljati pitanja koja se odnose na rad i djelokrug Vijeća i njegovih radnih tijela, općinskog načelnika, upravnog odjela, stručnih službi, ustanova i organizacija koje obavljaju poslove za Općinu, u njezinom samoupravnom djelokrugu.
Pitanja se postavljaju pisano, a mogu i usmeno.
Vijećnik može u vremenu od tri minute usmeno postaviti jedno pitanje.
Pisana pitanja podnose se poštom ili se predaju na sjednici predsjedniku Vijeća, a usmena pitanja postavljaju se na samoj sjednici Vijeća, s tim da vijećnik preda predsjedniku Vijeća pisano pitanje uz naznaku kome se upućuje.
Članak 71.
Pitanja koja vijećnici postavljaju moraju biti sažeta i kratka.
Vijećnik je dužan istaknuti da li želi odgovor na postavljeno pitanje na samoj sjednici ili pisano ili usmeno na prvoj slijedećoj sjednici Vijeća.
Vijećnik može tražiti da se na pitanje, koje je usmeno postavljeno na sjednici Vijeća, daje pisani odgovor.
Pisani odgovor na pitanja postavljena usmeno daje se u roku osam dana od dana postavljanja pitanja, a pisani odgovor na pitanje postavljeno u pisanom obliku u roku od osam dana od dana kada je pitanje dostavljeno nadležnom tijelu.
Predsjednik Vijeća dostavlja odgovor podnositelju pitanja na prvoj narednoj sjednici Vijeća, na čijem dnevnom redu je postavljanje vijećničkih pitanja i davanja odgovora na postavljanja pitanja, izvještava i Vijeće o postavljenom pitanju i dobivenom odgovoru.
Ako nije moguće iz bilo kojeg razloga, dati odgovor na vijećničko pitanje na prvoj narednoj sjednici Vijeća koja slijedi iza postavljanja pitanja, predstavnik nadležnog tijela dužan je pred Vijećem izložiti razloge za to.
Članak 72.
Ako smatra da je postavljeno pitanje u skladu s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća dostavlja ga tijelu kojemu je upućeno.
Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća će ukazati podnositelju na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama. Ako podnositelj svoje pitanje ne uskladi s odredbama ovog Poslovnika. predsjednik Vijeća neće to pitanje uputiti nadležnom tijelu, a o tome će izvijestiti podnositelja pitanja.
Podnositelj pitanja može na sjednici Vijeća zahtijevati da se njegovo pitanje ipak uputi nadležnom tijelu.
O tom zahtjevu odlučuje bez rasprave.
Članak 73.
Nakon primljenog odgovora vijećnika, koji je postavio pitanje, može na sjednici Vijeća postaviti dopunsko pitanje.
Nakon primljenog odgovora vijećnik može predložiti da se predmet, na koji se odnosi njegovo pitanje, stavi na dnevni red za raspravu te sjednice ili jedne od sljedećih sjednica Vijeća.
Članak 74.
Vijećnička pitanja se postavljaju na početku sjednice Vijeća, prije utvrĎivanja dnevnog reda.
Vijećnička pitanja se postavljaju najduže u tijeku jednog sata.
Članak 75.
Na zahtjev vijećnika, službe koje obavljaju poslove za potrebe Vijeća, dužne su vijećniku pružiti izvješća i podatke potrebne za obavljanje njegove dužnosti, koja se odnose na pitanja iz njegovog djelokruga, kao i duge podatke s kojima raspolažu.
Izvješća se daju najkasnije u roku od 15 dana u pisanom obliku.
Vijećnik ima pravo tražiti izvješća i objašnjenja i od predsjednika Vijeća, predsjednika radnih tijela i općinskog načelnika, o pitanjima koja se odnose na rad tijela kojima rukovode.
k) Promjena Statuta
Članak 76.
Prijedlog za promjenu Statuta može predložiti najmanje trećina vijećnika, Općinski načelnik Odbor za Statut i Poslovnik.
Prijedlog za promjenu Statuta upućuje se Odboru za Statut i Poslovnik koji ga, ukoliko nije
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
predlagatelj istog, razmatra i uz mišljenje, upućuje Vijeću.
Prijedlog za promjenu Statuta mora biti obrazložen.
U obrazloženju se navode razlozi za promjenu Statuta, promjene koje se predlažu te predlaže li se donošenje novog Statuta ili izmjena i dopuna Statuta.
Uz prijedlog za promjenu Statuta može se podnijeti nact prijedloga Statuta, ako se predlaže donošenje novog statuta, odnosno nacrt prijedloga statutarne odluke ako se predlaže izmjena i dopuna Statuta.
Članak 77.
Ako vijeće ne prihvati prijedlog za promjenu Statuta, isti se prijedlog ne može staviti na dnevni red prije isteka šest mjeseci od dana zaključenja rasprave o njemu.
Članak 78.
Statut i Statutarna odluka donose se većinom glasova svih vijećnika.
l) Promjena Poslovnika
Članak 79.
Postupak za promjenu Poslovnika pokreće se prijedlogom za promjenu Poslovnika.
Promjenu Poslovnika moće predložiti radno tijelo Vijeća, jedna trećina vijećnika, općinski načelnik i Odbor za Statut i Poslovnik.
Prijedlog za promjenu Poslovnika mora biti obrazložen.
Obrazloženje sadrži razloge za promjenu Poslovnika, promjene koje se predlažu, te predlaže li se donošenje novog poslovnika ili izmjena i dopuna Poslovnika.
Uz prijedlog za promjenu Poslovnika može se podnijeti nacrt prijedloga Poslovnika odnosno nacrt prijedloga odluke o izmjeni i dopuni Poslovnika.
Prijedlog za promjenu Poslovnika, odnosno prijedlog za dopunu i izmjenu, upućuje se Odboru za Statut i Poslovnik koji ga razmatra i uz mišljenje upućuje Vijeću.
Članak 80.
Ako Vijeće ne prihvati prijedlog za promjenu Poslovnika, isti se prijedlog ne može staviti na dnevni red prije isteka šest mjeseci od dana zaključenja rasprave o njemu.
Članak 81.
O prijedlogu za promjenu Poslovnika, odnosno prijedlogu za izmjenu i dopunu Poslovnika, Vijeće odlučuje većinom glasova svih vijećnika.
VI. PODNOŠENJE IZVJEŠĆA OPĆINSKOG NAĈELNIKA
Članak 82.
Općinski načelnik podnosi izvješće o svom radu u skladu s odredbama Statuta.
Članak 83.
Prijedlog za traženje izvješća od Općinskog načelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može podnijeti najmanje trećina vijećnika.
Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora biti potpisan od svih vijećnika koji predlažu donošenje zaključka o traženju izvješća općinskog načelnika. U prijedlogu mora biti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje o kojem se traži izvješće.
Članak 84.
Predsjednik Općinskog vijeća stavlja prijedlog za traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjednice Općinskog vijeća koja se održava nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne 15 dana od dana primitka.
Članak 85.
Predstavnici vijećnika koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća imaju pravo na sjednici Općinskog vijeća izložiti i obrazložiti prijedlog.
Općinski načelnik ima pravo na sjednici usmeno se očitovati na podneseni prijedlog.
Članak 86.
Raspravu o izvješću općinskog načelnika Općinsko vijeće može završiti utvrĎivanjem stajališta o pitanju koje je zahtjevom za podnošenjem izvješća pokrenuto ili donošenjem zaključka kojim se od općinskog načelnika traži izvršavanje općih akata Općinskog vijeća.
Članak 87.
Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća Općinskog načelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije odlučivanja o prijedlogu.
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
Ako prijedlog za traženje izvješća općinskog načelnika nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o bitno podudarnom pitanju ne može se ponovno postaviti prije proteka roka od tri mjeseca od dana kada je Općinsko vijeće donijelo zaključak kojim ne prihvaća prijedlog za traženje izvješća od Općinskog načelnika.
VII SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA
a) Sazivanje sjednice
Članak 88.
Sjednicu Vijeća saziva predsjednik vijeća, na temelju programa rada Vijeća, zaključka Vijeća, na prijedlog općinskog načelnika ili kad sam to ocijeni potrebnim.
Predsjednik Vijeća dužan je sazvati sjednicu temeljem obrazloženog zahtjeva najmanje jedne trećine vijećnika.
Predsjednik Vijeća dužan je sazvati sjednicu, u slučaju iz stavka 2. ovog članka, najkasnije u roku od petnaest dana od dana zaprimanja zahtjeva podnositelja.
Podnositelj zahtjeva dužan je predsjedniku Vijeća pisano obrazložiti razloge zbog kojih traži izvanredno zasjedanje, predložiti dnevni red sjednice i dostaviti materijal, odnosno prijedlog akta za raspravu i odlučivanje ako ih već nisu dostavili ovlašteni predstavnici.
Ako predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu sukladno članku 2. ovog članka, sjednicu će sazvati općinski načelnik u daljem roku od 15 dana.
Ako općinski načelnik u daljem roku od 15 dana ne sazove sjednicu, sjednicu može na zahtjev jedne trećine vijećnika sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Sjednica Vijeća mora se sazvati barem jedanput u tri mjeseca.
Članak 89.
Sjednica Vijeća saziva se pisanim putem, a u iznimno hitnim slučajevima i na drugi način.
Sjednica vijeća može se sazvati i elektronskim putem i održati putem video veze.
Poziv za sjednicu vijeća mora biti upućen najkasnije pet dana prije dana odreĎenog za održavanje sjednice.
Ako postoje opravdani razlozi koji se moraju obrazložiti, taj rok može biti i kraći, a dnevni red za tu sjednicu predsjednik može predložiti i na samoj sjednici.
Uz poziv za sjednicu, vijećnicima se dostavlja prijedlog dnevnog reda s materijalima o kojima će se voditi rasprava i zapisnik o radu s prethodne sjednice Vijeća.
Prijedlozi akata koji se šalju u pozivu, uz predloženi dnevni red, moraju biti pisano obrazloženi.
Članak 90.
Kada se o nekom pitanju raspravlja bez nazočnosti javnosti, materijal za takvu raspravu ne mora se dostavljati u pisanom obliku.
O održavanju sjednica bez nazočnosti javnosti, odlučuje predsjednik Vijeća.
Prije prelaska na razmatranje pitanja iz prethodnog stavka predsjednik Vijeća će osobe, čija nazočnost nije potrebna, zamoliti da napuste dvoranu, a zatim će vijećnike Vijeća izvijestiti o razlozima održavanja sjednice bez nazočnosti javnosti.
b) Dnevni red
Članak 91.
Dnevni red Vijeća predlaže predsjednik Vijeća.
Predsjednik Vijeća unosi u prijedlog dnevnog reda sve predmete iz djelokruga Vijeća, koje su mu, u rokovima i na način predviĎen ovim Poslovnikom, podnijeli ovlašteni predlagatelji.
Ako predsjednik Vijeća nije u prijedlog dnevnog reda unio predmet što ga je predložio ovlašteni predlagatelj u roku i na način predviĎen Poslovnikom, a predlagatelj ostane pri svom prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje na sjednici bez rasprave.
Dnevni red Vijeća utvrĎuje se na početku sjednice.
Predsjednik Vijeća može na sjednici, mijenjati prijedlog dnevnog reda tako da se iz predloženog dnevnog reda pojedini predmeti izostave ili dopune novim predmetima ili da se izmjeni redoslijed razmatranja pojedinih prijedloga.
Prilikom utvrĎivanja dnevnog reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet izostavi, zatim da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom, zatim da se izmjeni redoslijed razmatranja pojedinih prijedloga, a nakon toga se odlučuje o hitnosti postupka.
Ako izmjena i dopune dnevnog reda uključuje unošenje u dnevni red novog prijedloga za odlučivanje, za koji predlagatelj traži hitnost postupka, prijedlog se uvrštava u prijedlog dnevnog reda.
Ako hitnost postupka nije prihvaćena , prijedlog će razmotriti Vijeće po redovnom postupku.
Nakon donošenja odluke o navedenim prijedlozima, prihvaća se dnevni red u cjelini.
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
Članak 92.
Tijekom sjednice ne može se promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom predmetu utvrĎenog dnevnog reda.
Predlagatelj čiji je predmet uvršten u prijedlog dnevnog reda, može odustati od svog prijedloga i nakon što je dnevni red utvrĎen.
U tom slučaju smatra se da je odgovarajuća točka skinuta s dnevnog reda sjednice i smatra se da prijedlog nije podnijet.
Članak 93.
Ovlašteni predlagatelj ne može ponoviti prijedlog akta bitno podudarnog sadržaja koji nije uvršten u dnevni red Vijeća na način propisan člankom 53. ovog Poslovnika prije proteka roka od tri mjeseca od dana odlučivanja Vijeća o dnevnom redu.
c) Predsjedavanje i sudjelovanje u radu
Članak 94.
Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća, a u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti potpredsjednik Vijeća.
Ako je i potpredsjednik odsutan ili spriječen, Vijeću predsjedava predsjedatelj kojeg izabere Vijeće.
Do izbora predsjedatelja sjednici Vijeća predsjedava najstariji vijećnik.
Članak 95.
U radu i odlučivanju na sjednici Vijeća ima pravo sudjelovati svaki vijećnik.
U radu sjednice mogu sudjelovati i drugi kojima je upućen poziv za sjednicu, bez prava odlučivanja.
Sjednici Vijeća mogu prisustvovati i graĎani.
Članak 96.
Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.
Prijave za riječ podnose se čim se otvori rasprava, te u tijeku rasprave sve do njezina zaključivanja, a u raspravu se vijećnici Vijeća uključuju prema redoslijedu prijave.
Izlaganje govornika koji nije dobio riječ, ne unosi se u zapisnik.
Izuzetno od stavka 2. ovog članka, vijećnik može sudjelovati u raspravi izvan redoslijeda prijava da bi izrazio neslaganje s nečijim govorom (replika) na prethodnog govornika ili da bi ispravio navod za koji smatra da je netočan (ispravak netočnog navoda).
Replika ili ispravak netočnog navoda može trajati najduže tri minute.
Članak 97.
Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili utvrĎenog dnevnog reda predsjednik mora dati riječ čim je ovaj zatraži.
Govor tog vijećnika ne može trajati dulje od tri minute.
Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje.
Ako vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem, o prigovoru se odlučuje bez rasprave.
Članak 98.
Govornik može govoriti samo o predmetu o kome se raspravlja i prema utvrĎenom dnevnom redu.
Govor tog vijećnika ne može trajati dulje od 5 minuta.
Uvodna izlaganja ovlaštenih predlagatelja mogu trajati u pravilu 15 minuta, a po zahtjevu i uz suglasnost predsjedavatelja najduže 20 minuta, a u koliko vijećnik ponovo traži raspravu ista može trajati najduže 5 minuta.
Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, predsjednik će ga opomenuti da se drži dnevnog reda i predmeta raspravljanja.
Vijećnik koji se prijavio za govor, a nije nazočan u dvorani kada je prozvan, gubi pravo govoriti o predmetu dnevnog reda za koji se prijavio.
d) Odrţavanje reda
Članak 99.
Red na sjednici osigurava predsjednik Vijeća.
Za potrebu reda na sjednici predsjednik može vijećniku izreći stegovnu mjeru:
1. opomenu
2. opomenu s oduzimanjem riječi
3. opomenu s oduzimanjem riječi i isključenjem sa sjednica za vrijeme rasprave i odlučivanje o pojedinoj točci dnevnog reda
4. udaljavanje sa sjednice.
Opomena će se izreći vijećniku koji na sjednici svojim ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe Poslovnika.
Vijećniku će se oduzeti riječ kad svojim govorom na sjednici narušava red, odredbe Poslovnika, ili je na istoj sjednici već dva puta bio opomenut da se ne pridržava reda i odredaba Poslovnika, a osobito ako:
- ne govori o predmetu o kojemu se raspravlja,
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
- govori, a nije dobio riječ,
- svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika,
- javi se za ispravak netočnog navoda, replike ili da upozori na povredu Poslovnika, a započne govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ,
- svojim govorom omalovažava ili vrijeĎa,
- ili na drugi način remeti red na sjednici (koristi mobitel ili sl.).
Izlaganje govornika nakon što mu je oduzeta riječ, ne unosi se u zapisnik.
Vijećniku koji je svojim ponašanjem teško narušio red na sjednici, može se uz mjeru oduzimanja riječi, izreći i mjera udaljenja sa sjednice za vrijeme rasprave i odlučivanja o točci dnevnog reda tijekom koje je počinio istup.
Stegovna mjera udaljenja sa sjednice Vijeća izriče se vijećniku kada svojim vladanjem toliko naruši red na sjednici da je dovedeno u pitanje daljnje održavanje sjednice.
Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik. Predsjednik se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.
Ako predsjednik ne može održati red na sjednici redovnim mjerama, odredit će kratak prekid sjednice.
Članak 100.
Predsjednik može naložiti da se iz dvorane udalji svaki slušatelj koji narušava red.
Ako je red narušen, predsjednik može naložiti da se udalje svi slušatelji iz dvorane u kojoj se održava sjednica.
e) Tijek sjednice
Članak 101.
Vijeće može raspravljati ako je sjednici nazočna većina vijećnika, ako zakonom, Statutom ili ovim Poslovnikom nije drukčije odreĎeno.
Kad predsjednik Vijeća utvrdi da postoji nazočnost potrebnog broja vijećnika, otvara sjednicu.
Ako predsjednik na početku sjednice utvrdi da nije nazočan potreban broj vijećnika, odgaĎa sjednicu za odreĎeni sat istog dana ili za drugi odreĎen dan i sat.
Sjednicu će predsjednik prekinuti i odgoditi i ako za njezina trajanja utvrdi da nije nazočan potreban broj vijećnika.
O odgodi sjednice za drugi dan i sat, pisano se izvješćuju samo odsutni vijećnici.
Predsjednik Vijeća može odgoditi sazvanu sjednicu ako za to postoje opravdani razlozi.
Sjednica se može odgoditi najviše za 15 dana.
Rok za sazivanje odgoĎene odnosno prekinute sjednice računa se od dana održavanja odgoĎene odnosno prekinute sjednice.
Članak 102.
Prije prelaska na utvrĎivanje dnevnog reda predsjednik daje kratka priopćenja u svezi s radom sjednice i izvještava o drugim prethodnim pitanjima.
Nazočnost vijećnika utvrĎuje se brojanjem, prozivanjem ili na drugi način:
- na početku sjednice,
- u tijeku sjednice ako predsjednik ocijeni da nije nazočan dovoljan broj vijećnika za valjanost održavanja sjednice i odlučivanje,
- na zahtjev jednog vijećnika.
Administrativno-tehničke poslove glede utvrĎivanja nazočnosti vijećnika na sjednicu obavlja tajnik.
Tijekom sjednice predsjednik kluba vijećnika može tražiti stanku zbog održavanja sjednice kluba.
Predsjednik Vijeća dužan je odobriti stanku koja ne može biti duža od 15 minuta.
Članak 103.
Nakon otvaranja sjednice, a prije utvrĎivanja dnevnog reda, zapisnik s prethodne sjednice Vijeća stavlja se na potvrdu.
Vijećnik ima pravo iznijeti primjedbe na zapisnik.
O utemeljenosti primjedbi na zapisnik, odlučuje se bez rasprave.
Ako se primjedbe prihvate, u zapisnik će se unijeti odgovarajuće izmjene.
Zapisnik na koji nije bilo primjedbi, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim.
Članak 104.
Posije utvrĎivanja dnevnog reda, prelazi se na raspravu o pojedinim predmetima iz dnevnog reda i to redom koji je utvrĎen o prihvaćenom dnevnom redu.
Na sjednici se o svakom predmetu na dnevnom redu raspravlja prije nego što se o njemu odlučuje, osim ako je Poslovnikom odreĎeno da se odlučuje bez rasprave.
Na početku rasprave predlagatelj daje i uže usmeno obrazloženje prijedloga.
Kada predlagatelj predmet obrazloži, izvjestitelji radnih tijela, ako je potrebno, mogu iznijeti stavove radnih tijela.
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
O predmetu se nakon toga raspravlja sve dok ima prijavljenih govornika.
Predsjednik zaključuje raspravu kad utvrdi da nema više govornika.
Članak 105.
Predlagatelj može svoj prijedlog povući dok o njemu još nije odlučeno. O povučenom prijedlogu prestaje rasprava.
Povučeni prijedlog ne može se ponovno podnijeti na istoj sjednici.
f) Odluĉivanje
Članak 106.
Vijeće, o svakom predmetu na dnevnom redu, odlučuje nakon rasprave, osim ako je ovim Poslovnikom odreĎeno da s odlučuj bez rasprave.
Ako pitanje o kojem se raspravlja ne zahtjeva donošenje akta ili ako Vijeće ne želi o tom pitanju odlučivati, završava raspravu i prelazi na sljedeću točku dnevnog reda.
Ako Vijeće o pitanju o kojem se raspravljalo nije dovršilo raspravu ili ne želi odlučivati na istoj sjednici, rasprava o tom pitanju odgaĎa se za jednu od sljedećih sjednica.
Vijeće može u tijeku rasprave odlučiti o tome da pojedini predmet vrati predlagatelju, odnosno odgovarajućem radnom tijelu radi dodatne obrade.
Članak 107.
Za donošenje akata na sjednici Općinskog vijeća, potrebna je nazočnost većine vijećnika, osim u slučajevima kada je ovim Poslovnikom drugačije odreĎeno.
Članak 108.
Općinsko vijeće donosi akte većinom danih glasova, ukoliko je na sjednici Vijeća nazočna većina vijećnika, osim ako zakonom, Statutom ili ovim Poslovnikom nije drugačije odreĎeno.
Većinom glasova svih vijećnika, Općinsko vijeće donosi slijedeće akte:
- Statut Općine,
- Poslovnik Općinskog vijeća,
- proračun,
- godišnji izvješće o izvršenju proračuna
- odluku o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća
- odluku o raspisivanju referenduma o razrješenju općinskog načelnika i njegovog/vih zamjenika
- odluku o raspisivanju referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrĎenih statutom Općine.
Članak 109.
Nakon rasprave najprije se glasuje o podnesenim amandmanima.
Prigodom stavljanja amandmana na glasovanje predsjednik objašnjava o kojem se amandmanu glasuje.
Kod glasovanja vrijedi pravilo da se najprije glasuje o prijedlogu za odgodu odlučivanja.
Ako taj prijedlog nije prihvaćen, nastavlja s glasovanje o amandmanima tako da se najprije glasuje o amandmanu koji se sadržajno najviše razlikuje od podnesenog prijedloga.
Ako ima više amandmana koji se meĎusobno isključuju, a jedan od njih bude prihvaćen, daljnje glasovanje se ne provodi.
Amandman predlagatelja i amandman s kojim se suglasi predlagatelj postaje sastavnim dijelom prijedloga i o njima se posebno ne glasuje.
Članak 110.
Glasovanje na sjednicama je javno, osim ako Vijeće u skladu sa zakonom, Statutom ili Poslovnikom odluči da glasovanje bude tajno.
Vijećnici glasuju izjašnjavanjem “za” prijedlog, “protiv” prijedloga ili se “uzdržavaju” od glasovanja.
Predsjednik utvrĎuje rezultat glasovanja tako da utvrdi koliko je vijećnika glasovalo “za” prijedlog, “protiv” prijedloga i koliko se “uzdržalo” od glasovanja.
Javno se glasuje dizanjem ruku ili pojedinačno, na poziv predsjednika.
Ako se dizanjem ruku ne može točno utvrditi rezultat glasovanja, glasuje se poimenično.
Poslije glasovanja predsjednik utvrĎuju rezultat i objavljuje da li je prijedlog o kojem se glasovalo prihvaćen ili odbijen.
Članak 111.
Tajnim glasovanjem rukovodi predsjednik Vijeća uz pomoć dvoje vijećnika koje izabere Vijeće.
Jedan vijećnik bira se iz redova političkih stranaka koje imaju većinu, a jedan iz redova oporbenih političkih stranaka.
Predsjednik i vijećnici, koji pomažu, utvrĎuju, a predsjednik objavljuje rezltat glasovanja.
Tajno se glasuje na ovjerenim glasačkim listićima iste boje i veličine.
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
Svaki vijećnik dobiva, nakon što je prozvan, glasački listič koji, kada ga ispuni, stavlja u glasačku kutiju.
Kandidati se na glasačkom listiću navode abecednim redom prezimena, ako se izjašnjava o kandidatima.
U tom slučaju se glasuje zaokruživanjem broja ispred kandidata za kojeg se glasuje.
Nevažećim se smatra glasački listić koji je nepopunjen, glasački listić iz kojeg se ne može točno, utvrditi je li vijećnik glasovao za ili protiv prijedloga odnosno za kojeg je kandidata vijećnik glasovao ili je glasovano za više kandidata nego što ih se bira.
Članak 112.
Ako zakonom, Statutom ili Poslovnikom nije drukčije utvrĎeno, ili pak, ako Vijeće ne odluči drukčije, Vijeće donosi odluke javnim glasovanjem, većinom glasova, ako je sjednici nazočna većina vijećnika.
g) Zapisnik
Članak 113.
O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik.
Kada se na sjednici raspravlja i odlučuje o povjerljivoj stvari ili kada je s rasprave o nekom predmetu isključena javnost, vodi se odvojeni zapisnik.
Članak 114.
Zapisnik sadržava osnovne podatke o radu sjednice i to:
- vrijeme i mjesto održavanja sjednice,
- ime predsjedavajućeg i zapisničara,
- imena nazočnih, odnosno odsutnih vijećnika s naznakom da li su izvijestili Tajništvo o svom izostanku,
- imena ostalih osoba pozvanih na sjednicu koji su joj nazočni,
- prijedlog dnevnog reda i utvrĎeni dnevni red,
- tijek sjednice s nazivom prijedloga o kojem se raspravljalo i odlučivalo, imena govornika i njegovu raspravu, način i rezultat glasovanja o pojedinim pitanjima (broj glasova “za”, “protiv” i “uzdržanih”, broj nevažećih i praznih listića u slučaju tajnog glasovanja),
- donesene odluke i druge akte, odnosno zaključke o svakoj točki dnevnog reda.
Sastavni dio zapisnika su i izglasani tekstovi odluka i drugih akata.
Vijećnik koji je izdvojio svoje mišljenje, može tražiti da se bitni dijelovi njegove izjave unesu u zapisnik.
O voĎenju i sastavljanju zapisnika brine se tajnik Vijeća.
Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Vijeća i zapisničar.
Izvornike zapisnika sjednica Vijeća čuva tajnik Vijeća.
Svaki vijećnik ili drugi sudionik u raspravi ima pravo redigirati svoje izlaganje bez unošenja bitnih izmjena u tekst, odnosno bez izostavljanja izraženih misli i razloga.
U slučaju spora o utemeljenosti zahtjeva da se izvrši ispravak u zapisnik o potpunom tijeku sjednice, odlučuje se na sjednici bez rasprave.
Članak 115.
Sjednice Vijeća tonski se snimaju.
Tajnik vijeća dužan je vijećnicima na njihov zahtjev omogućiti uvid u prijepis tonske snimke sjednice, dostaviti odreĎeni dio preslike prijepisa tonske snimke.
Tajnik Vijeća brine se o čuvanju prijepisa tonskih snimaka.
h) Javnost rada
Članak 116.
Rad Vijeća i njezinih radnih tijela je javan.
Javnost rada tijela Vijeća osigurava se javnim održavanjem sjednica, izvješćima i napisima u tisku i drugim oblicima javnog priopćavanja, objavljivanjem općih i drugih akata u službenom glasilu, te na druge načine.
Na sjednicama tijela Vijeća omogućuje se nazočnost izvjestiteljima javnih glasila i graĎanima, u skladu s ovim Poslovnikom.
Radi točnog i potpunijeg izvješćivanja javnosti, tijela Vijeća mogu davati službena priopćenja i održavati konferencije za javni tisak.
Članak 117.
GraĎani imaju pravo biti nazočni sjednicama Vijeća i radnih tijela.
GraĎani i pravne osobe dužni su pismeno najaviti svoju nazočnost odnosno nazočnost svojih predstavnika na sjednici Vijeća i njezinih radnih tijela najkasnije tri dana prije održavanja sjednice.
Predsjednik vijeća odnosno radnog tijela može ograničiti broj graĎana koji prisustvuju sjednici zbog prostornih uvjeta i održavanja reda na sjednici.
BROJ 21/09 GLASNIK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 13.07.2009.
Članak 118.
Konferencija za javna glasila održava se kad to odluči Vijeće ili predsjednik Vijeća.
Konferenciju za javna glasila održava predsjednik Vijeća ili osoba koju on ovlasti.
Članak 119.
Od dostupnosti javnosti izuzimaju se samo oni dokumenti i materijali Vijeća koji su u skladu s posebnim propisima klasificirani odreĎenim stupnjem tajnosti.
O kojima dokumentima i materijalima, u skladu sa stavkom 1. ovog članka se radi, utvrĎuje predsjednik Vijeća, predsjednici radnih tijela Vijeća, prije dostavljanja materijala vijećnicima ako to već nije označio sam predlagatelj takvog akta.
Podaci, koje vijećnik sazna na sjednici Vijeća ili radnih tijela Vijeća, u svezi s pitanjem koje se na toj sjednici razmatra bez nazočnosti javnosti, smatraju se takoĎer tajnim, odnosno povjerljive prirode.
Članak 120.
Predstavnicima tiska i drugih oblika izjašnjavanja dostavljaju se pravovremeno na raspolaganje svi prijedlozi akata Vijeća u potpunom sadržaju, izvješća koja će se razmatrati ili se razmatraju u Vijeću, te službeno glasilo.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 121.
Danom stupanja na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Općinskog vijeća Općine Rakovica (Glasnik Karlovačke županije broj 02/06).
Članak 122.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Glasniku Karlovačke županije”.
KLASA: 011-02/09-01/01
URBROJ: 2133/16-09-1
Rakovica, 09.07.2009.
Predsjednik Općinskog vijeća
Zoran Luketić, bacc.oec., v.r.

LOKALNI IZBORI 2017.

OPĆINSKO IZBORNO POVJERENSTVO

- kontakt: telefon: 047 784 078, 047 784 079, 047 784 006,  e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

- radno vrijeme: radnim danom 8:00 - 16:00

 vikendom dežurstvo po posebnoj obavijesti

Javna ustanova Rakovica

Spelekom d.o.o.

Turistička zajednica

 

Razvojna agencija Karlovačke županije

Radio Slunj